Rasprave i rješenja

Kompleksne presude za jednostavne odluke

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.3.2019. u 11:01

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.3.2019. u 11:01

Zagreb, 160915.
Kreditni duznici organizirani u Udrugu Franak prosvjedovali su ispred Hrvatske narodne banke (HNB) na Trgu Hrvatskih velikana.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Prosvjedi zbog kredita u švicarskim francima

Tužiti banku ili ne za nepošteno ugovaranje odredbi o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli dvojba je o kojoj već dulje vrijeme razmišljaju mnogi bivši dužnici u švicarskim francima. Dosadašnji sudski procesi su pokazali da ponekad dobiju klijenti, ponekad banke, presude su često i “kompleksne” pa djelomično idu ili ne idu u prilog jednima i drugima.

Takvom bi se mogla smatrati i posljednja presuda Vrhovnog suda kojom je odbijena žalbe banke u dijelu koji se odnosi na promjenu kamatne stope u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine. U njoj se navodi da obavijesti o parametrima za promjenu kamatne stope koje je banka slala dužnicima na kredite u švicarskim francima nisu bile zakonite jer je banka morala te parametre i ugovoriti.

Međutim, Vrhovni sud ne dovodi u pitanje pravo banke da mijenja kamatnu stopu, jer to stoji u ugovoru, već je sporan samo način na koji je to radila. Stoga je i odredba o promjenjivosti kamatne stope proglašena tek djelomično ništetnom, što znači da banka klijentu isplaćuje samo dio kamate koji prelazi početno dogovorenu.

Ono što dužnici žele jest da od banaka dobiju veće obeštećenje od onog koje im je omogućeno konverzijom kredita u eure iz 2015. godine. Riječ o 55.000 klijenata koji su imali stambene kredite, a na njih se odnosi 80 do 90 posto ukupno odobrenih kredita u francima. Oni se nadaju potpunoj ništetnosti odredbi o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, ili cijelog ugovora. Na taj način banka bi im morala vratili sve ono što premašuje kunski iznos koji im je isplatila prilikom sklapanja ugovora o kreditu u CHF-u.

Druga presuda Vrhovnog suda koja se očekuje ovih dana trebalo bi odgovoriti upravo na pitanje imaju li dužnici pravo tražiti obeštećenje nakon konverzije. No, imajući u vidu kompleksnost slučaja, kao i činjenicu da postoje velike razlike od ugovora do ugovora, teško je očekivati jednoznačan odgovor koji će poslužiti kao putokaz za svih 55.000 dužnika. Na kraju, svatko mora sam procijeniti vlastitu situaciju i odlučiti što mu se isplati. No, ono što je sigurno, predstavnici dužnika će iscrpiti sve pravne mogućnosti, a to uključuje i traženje mišljenja europskog suda.