Iza kulisa

Ima li priča o Volkswagenu više šanse za hepiend?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2019. u 9:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2019. u 9:44

WOLFSBURG, GERMANY - MARCH 10: A brand new Volkswagen Passat car is stored in a tower at the Volkswagen Autostadt complex near the Volkswagen factory on March 10, 2015 in Wolfsburg, Germany. Volkswagen is Germany's biggest car maker and is scheduled to announce financial results for 2014 later this week. Customers who buy a new Volkswagen in Germany have the option of coming to the Autostadt customer service center in person to pick up their new car. (Photo by Alexander Koerner/Getty Images)
Alexander Koerner / Getty Images

Tvornica Volkswagena u Wolfsburgu

Čini li vam se da ste priču čuli već nekoliko puta, u pravu ste, kao i ako zaključite da se, nakon što je ispričana, nije dogodilo ništa. Ministar gospodarstva Darko Horvat sastao se ovih dana s njemačkim kolegom Peterom Altmaierom kako bi, između ostaloga, razgovarali o mogućnosti da Volkswagen pokrene proizvodnju u Hrvatskoj. Saznali smo, usput, kako je VW novu proizvodnu liniju planirao graditi u Turskoj, ali je odustao iz političkih razloga, kao i da se za dolazak VW-ova pogona, koji bi zaposlio oko 4000 radnika, uz Hrvatsku bore još Srbija, Rumunjska i Bugarska.

Ima li nova Horvatova priča više šanse za hepiend?

Ima, ali ne zbog hrvatskog iskoraka prema investitorskoj zajednici i ne zbog reformi koje je svaka vlada najavila, ali su redovito ostale na čekanju. Vjetar u leđa željenom projektu stiže iz Svete Nedelje, gdje Mate Rimac već godinama, mimo službene državne politike, razvija suradnju s velikim svjetskim imenima autoindustrije. U ovom slučaju važnim bi se mogao pokazati blizak kontakt Rimac Automobila s Porscheom, velikim brandom u vlasništvu VW grupe, čiji pogoni već rade u drugim zemljama “nove” Europe.

Dok je donedavno, zapravo sve do pojave samoniklog Rimca, glavni argument zaobilaženja Hrvatske proizvođačima automobila bio nepostojanje takve industrije u Hrvatskoj, s Rimcem, kao zvijezdom inovatorske scene, a onda i sa starim pouzdanim igračima, poput AD Plastika i Lipik Glasa, i hrvatska scena odjednom izgleda drukčije. Življe. Više se ne čini okoštalom, beznadno zastarjelom i nepouzdanom. Čak i cijena rada hrvatskog radnika velikim je ulagačima duboko unutar prihvatljivih granica.

Jedini problem sada je država, repetitivan ritam najava velikih ekonomskih reformi, nikada do kraja definiranih, zbog čega se svakom ulagaču dolazak u Hrvatsku čini kao iskorak u trusno područje. Rješenje je poznato, čuli smo ga više puta, kao i priču o velikom dolasku koji se nikada nije dogodio: definirajte sustav i onda ga ne dirajte, barem sljedećih deset godina. To ne vrijedi samo za autoindustriju, to vrijedi za svakog ulagača koji razmišlja o dolasku u Hrvatsku.