Rasprave&rješenja

Hrvatski pristup krizama - gašenje požara ili stvaranje prilike za gospodarstvo

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.6.2020. u 9:15

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.6.2020. u 9:15

German Chancellor Angela Merkel (R) and Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic address a press conference at the Chancellery on January 16, 2020 in Berlin. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
John MACDOUGALL / AFP

Andrej Plenković

Hrvatska može ostvariti znatnu korist od želje zapadnoeuropskih tvrtki da proizvodnju iz Kine približe matičnom tržištu nakon koronakrize. Buduća hrvatska Vlada svakako bi trebala biti angažirana u tom smjeru - ne čekati da se pojave investitori, nego se direktno obraćati tvrtkama iz EU. Međutim, u proteklim krizama češće smo djelovali reaktivno nego proaktivno. Iskorištavanje mogućnosti koje se pojave u kriznim situacijama često je učinkovitije od planiranja.

Najznačajniji događaj u novijoj povijesti Europe i svijeta svakako je pad Berlinskog zida, kao uvod u nastanak novog svjetskog poretka. Hrvatska je na tom valu ušla u tranzicijski proces s iznimni dobrim startnim pozicijama u odnosu na zemlje Istočnog bloka. Postojala je solidno razvijena industrija, turistički kapaciteti, kao i baza obrazovanih kadrova srednjeg i višeg managementa s međunarodnim iskustvom (INA, Pliva, ZABA, ACI, Podravka, Tankerska plovidba, brodogradilišta). Međutim, ratne okolnosti posljedično su dovele do devijacija u tranziciji. Osim toga, nakon završetka rata Hrvatska je još godinama bila u kategoriji rizične zone za investicije. U političkom smislu, Hrvatska je od pada Berlinskog zida imala golemu korist, jer su se time otvorila vrata prema samostalnosti, a u gospodarskom je smislu slika bila znatno slabija sve do 2000. Dolaskom predsjednika Stjepana Mesića mijenja se narativ u zemlji i inozemstvu te se Hrvatska ubrzano otvara investicijskim procesima.

Teroristički napad na SAD 11. rujna preko noći je promijenio svijet, ponajprije u sigurnosnom smislu, te je znatno utjecao na naše životne navike. Osim novih sigurnosnih protokola, koji su se trajno ustalili, “9/11” kratkoročno je utjecao i na gospodarske aspekte. Naime, činjenica da je SAD prvi put u povijesti napadnut na svom tlu prilično je uznemirila financijsku industriju pa se financijski tijekovi okreću prema nama. Hrvatska je ovaj put vrlo spretno reagirala i iskoristila pruženu priliku započevši najveću investiciju od samostalnosti, gradnju 300 kilometara duge autoceste Zagreb - Split. Inicijalni novac povučen je iz japanskih investicijskih fondova, a projekt i financijska konstrukcija nisu pali na teret državnog proračuna, jer je osnovana tvrtka (HAC), koja je nosila projekt po PPP modelu. Autocesta je donijela veliku korist turizmu u Dalmaciji i snažan zamah hrvatskom građevinskom sektoru. Tu krizu, odnosno njezine posljedice, Hrvatska je u potpunosti okrenula u svoju korist.

Britanski izlazak iz Europske unije izazvao je veliku traumu na Starom kontinentu. U Velikoj Britaniji bio je smješten znatan broj agencija Europske unije, koje zbog Brexita napuštaju tu zemlju, te se raspoređuju u ostalim članicama EU. S obzirom na to da je riječ o znatnom novcu, radnim mjestima i posrednim beneficijama koje agencije donose zemlji - domaćinu, nastalo je pravo natjecanje među članicama EU. Konačni rezultat je bio - nula, Hrvatska je ostala bez ijednog sjedišta agencija EU.

Kada bi tvrtke iz EU i SAD povukle proizvodne pogone iz Kine, to bi izazvalo kolaps kineskoga gospodarstva, jer se ono temelji na masovnoj proizvodnji. Kad bi se na isti način kineske tvrtke povukle iz SAD i EU, to bi opet dovelo do propasti kineskih tvrtki, jer bi ostale bez tržišta. Očekuje da će tvrtke širom svijeta nakon koronakrize izmijeniti svoje opskrbne lance da ne bi više ovisile o Kini.

Hrvatska može ostvariti znatnu korist od želje zapadnoeuropskih tvrtki da proizvodnju iz Kine približe matičnom tržištu. Prednosti Hrvatske su argumenti o svim geografskim, prometnim, klimatskim i turističkim prednostima.

Način na koji se aktualna vlada nosila s pandemijom također je velika prednost, jer takva vrsta sigurnosti postaje novi faktor vrednovanja za investitore. Hrvatska je prije nekoliko tjedana dobila pohvale od New York Timesa, koji nas je naveo kao primjer zemlje koja je uspješno suzbila zarazu koronavirusom. Talijanski mediji otvoreno su hvalili model upravljanja zarazom u Istri,. Italija je jedna od članica EU i G-7 koja će svakako povući određene proizvodne kapacitete iz Kine, što je potencijalno zanimljivo za Hrvatsku.

Talijanski premijer Giuseppe Conte angažirao je ekonomske stručnjake na čelu s Vittorijem Colaom, bivšim šefom Vodafonea, da pripreme program za pokretanje gospodarstva u postpandemijskoj fazi. U opsežnom dokumentu sa 102 prijedloga istaknuta je važnost disperzije dobavljača i povratka strateške industrije u zemlju.

Ako bi buduća vlada i Istarska županija surađivale u privlačenju investicija onako kako su surađivale u obuzdavanju pandemije, onda rezultati neće izostati.

Nova realnost je kratkoročno obnovila keynesijanski pristup ekonomiji, odnosno aktivniju ulogu države u gospodarstvu. Stoga bi uloga i odgovornost premijera Andreja Plenkovića, bude li reizabran, zapravo mogla biti presudna u privlačenju investicija iz zapadnoeuropskih zemalja. Naime, struktura industrije koju zemlje EU žele vratiti iz Kine strateški je važna za same države.  Hrvatskoj oduvijek trebaju takve investicije, ne samo zbog radnih mjesta, nego zato što se uz proizvodnju nadovezuju vanjski lanci mikro poduzetnika, dobavljača i pružatelja raznih usluga.

Njemačka će, uz Italiju, svakako biti najvažnija i najzanimljivija Hrvatskoj, a tome će pomoći izvrsni odnosi kancelarke Merkel i premijera Plenkovića. Premijer ima dobar imidž i kod ostalih čelnika/ca EU pa se zato od njega i može najviše očekivati. No, tko god bude vodio sljedeću vladu, 80% vremena trebao bi posvetiti investicijama, a ostalih 20% može posvetiti ostalim obvezama.