Dnevni report Gojka Drljače

Euforija na američkom dioničkom tržištu gura S&P 500 prema rekordu, a nejednakost raste...

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.6.2020. u 11:32

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.6.2020. u 11:32

AFP

Wall Street, ilustracija

S obzirom da se Sjedinjene Američke Države još nisu riješile COVID-19 pandemije te da zemljom bukte prosvjedi i neredi u atmosferi do sada neviđene političke polarizacije, pomalo je neobično da američko dioničko tržište uživa u snažnom rastu cijena. Nakon samo 53 dana otkako je iz S&P 500 izbrisana vrijednost od 10 tisuća milijardi  dolara zbog neizvjesnosti i panike uzrokovane koronavirusom, S&P se vratio na razine prije pandemije. Od 23. ožujka sveukupno je porastao 47 posto te je dosegao 3232 bodova. Drugim riječima, S&P 500 samo je još 5 postotnih bodova udaljen od svoje rekordne vrijednosti. S obzirom na situaciju, pojedini analitičari opisuju snažni rast američkog dioničkog tržišta izrazima poput „epski“ ili „monumentalno“. Wall Street je šokiran. S jedne strane vlada oduševljenje zbog rasta cijena, ali su svi bolji poznavatelji situacije svjesni kako su cijene dionica u odnosu na njihove fundamentalne pokazatelje bile jako napuhane prije krize, a sada su se poslovni pokazatelj kompanija dodatno dramatično pogoršali, poglavito ionako visoka razina zaduženosti. O razini euforije na dioničkom tržištu puno govori podatak kako nema niti jedne jedine dionice sastavnice S&P 500 koja nije rasla otkako je tržište dotaknulo dno. Ono što je problem u ovakvom bujanju dioničkog tržišta, dok se Sjedinjene Američke Države tresu od krize, jest činjenica kako rast cijena dionica automatski povećava ionako veliku imovinsku nejednakost. Naime, 90 posto dionica drži 10 posto najbogatijih Amerikanaca, tako da oni najviše profitiraju od oporavka.

Razlog rasta cijena dionica najviše analitičara vidi u fiskalnim te, još više, monetarnim poticajima. Monetarni poticaju toliko su veliki da osiguravaju likvidnost praktično u svim bitnim segmentima financijskih tržišta – kod kratkoročnog zaduživanja, na tržištu korporativnog duga, a pomažu održavanju likvidnosti kao i niskih prinosa kod zaduživanja države i lokalnih jedinica. Američke Federalne rezerve kupuju čak i obveznice kompanija s junk statusom.

Pojedini analitičari pokušavaju objasniti snažni rast cijena dionica kao euforiju koja jednostavno nadoknađuje ono što je izgubljeno u početnoj panici zbog pandemije, ali ta teorija previđa da su se performanse američke ekonomije poprilično pokvarile.

Jedini konkretni podatak koji opravdava optimizam na dioničkim tržištima jest zadnje tjedno izvješće s američkog tržišta rada gdje je zabilježen iznenađujući skok od 2,5 milijuna novozaposlenih. Takav skok potvrđuje teoriju kako će se američko tržište rada oporavljati brzo baš kao što se urušavalo te doseglo zastrašujuću brojku od 40 milijuna nezaposlenih. No, američka nezaposlenost i dalje je na visokih 13,3 posto te je puno viša nego za vrijeme zadnje financijske krize.

Tako trenutačno u SAD-u obična kućanstva vode bitku povećanog potrošačkog duga te će se u konačnici morati suočiti s otplatom nabujalog javnog duga, dok su bogati spokojni. S obzirom da bogati zadržavaju svoju razinu imovine ili čak profitiraju, može se govoriti o transferiranju bogatstva od siromašnijih prema bogatima u vremenima koja su i bez toga ekstremno napeta. Centralna banka odrađuje „sjajan posao“.

Prijedlog dnevnog štiva:

MMF: Švedska je imala manje mrtvih nego niz zemalja, a ekonomski je prošla puno bolje

Jesmo li podcijenili T-stanice koje nas brane od virusa?