Otvoreno tržište EU

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.10.2019. u 16:46

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.10.2019. u 16:46

Zagreb, Munchen, 150616.
Brojni hrvatski gradjani zbog nemogucnosti zaposlenja u Hrvatskoj odlucili su posao potraziti u Njemackoj. Na fotografiji: autobusni kolodvor Zagreb.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Ilustracija

Sloboda kretanja radne snage jedna je od četiriju sloboda na kojima je temeljena Europska unija. Ona obuhvaća pravo radnika na kretanje i boravište, pravo članova obitelji na ulazak u zemlju i boravište, pravo na rad u drugoj državi EU i pravo na to da se primanjima odnosi jednako kao i prema državljanima te države. Međutim, s obzirom na to da tržišta unutar EU n emaju jednaku konkurentnost tržišta rada i različite su gospodarske snage, razvijaju se jači emigracijski tokovi iz smjera država središnje i istočne Europe prema razvijenijim članicama. To je dodatno potaknuto deficitom radne snage u razvijenim gospodarstvima. Stoga se s pojačanom emigracijom vidljivo suočava, između ostalih, i Hrvatska. To je dodatno olakšano činjenicom da je u EU ograničenje za zapošljavanje hrvatskih radnika na snazi još samo u Austriji, što će potrajati najdulje do kraja lipnja 2020. godine.

Prema podacima Eurostata, najustrajniji negativni migracijski saldo (više emigranata u odnosu na imigrante) u posljednjih desetak godina ima nekoliko članica EU iz srednje i istočne Europe - Rumunjska, Hrvatska, Litva, Poljska, Latvija i Bugarska. Pritom je jedino kod Hrvatske uočljivo kontinuirano povećanje negativnog salda migracija posljednjih godina zbog zamjetnog rasta broja emigriranih osoba neposredno nakon pristupanja Hrvatske u EU.

Pored činjenice da se hrvatskim građanima najkasnije otvorilo tržište rada EU, dodatni pritisak na pojačanu hrvatsku emigraciju u posljednjem je desetljeću stvorio i sam trenutak pristupanja u EU - tijekom dulje faze gospodarske krize u Hrvatskoj koja je u trenutku pristupanja trajala već petu godinu, a stopa nezaposlenosti bila je rekordno visoka (17,3%). Za radnike iz Hrvatske, Njemačka je tradicionalno najveće emigracijsko odredište među članicama EU, posebno nakon ukidanja ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika 2015. Procjenjuje se da se u Njemačku 2018. iselilo 55% ukupno iseljenih hrvatskih državljana, a slijede Austrija, Irska i Švedska.

Ipak, nakon godina rasta, broj emigriranih osoba je 2018. zabilježio pad, dok je broj imigranata osjetno porastao. U 2019. se može očekivati nastavak takvih trendova, na koje dijelom utječe oporavak tržišta rada, odnosno rekordno visoka zaposlenost u Hrvatskoj (gotovo 1,6 milijuna zaposlenih) te rekordno niska stopa nezaposlenosti (6,8%).

Emigracijski trendovi povezani su i s transferima sredstava u Hrvatsku. S obzirom na to da bezgotovinski transferi povezani s iseljeništvom i radom u inozemstvu, odnosno doznake iz inozemstva, predstavljaju važan i stabilan izvor sredstava, one mogu imati značajan utjecaj na smanjenje siromaštva i mogu financirati dio gospodarskog rasta. Stoga je korisno procijeniti veličinu njihova utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo. Naime, osobne doznake predstavljaju dohodak rezidentnog kućanstva koji se ostvaruje u inozemnim gospodarstvima, a uglavnom proizlazi iz privremenog ili trajnog boravka povezanih osoba u tim gospodarstvima.

Hanzamedia

Grafički prikaz, osobne doznake

 

Članice EU kojima je vrijednost osobnih doznaka najviša u odnosu na veličinu gospodarstva uglavnom su iz središnje i istočne Europe, sukladno spomenutim migracijskim trendovima. Pritom se ističe Hrvatska koja, prema nedavno objavljenoj analizi HGK, ima najvišu vrijednost osobnih doznaka u razmjeru s veličinom gospodarstva od svih članica EU. Osobne doznake su u 2018. godini iznosile 2,4 milijarde eura (17,8 milijardi kuna), što je oko 4,7% nacionalnog BDP-a. Iako je Hrvatska uvijek imala razmjerno visoku vrijednost osobnih doznaka u odnosu na veličinu gospodarstva, njihov dinamičniji rast primjetan je osobito posljednjih godina, što treba povezati s jačom emigracijom nakon pridruživanja Hrvatske EU te postupnim potpunim otvaranjem tržišta rada značajnijih odredišta hrvatskoga iseljeništva.

Zaključno, potrebno je naglasiti da osobne doznake iz inozemstva predstavljaju važan izvor financiranja domaće potrošnje (time posredno i gospodarskoga rasta), što je slučaj i u Hrvatskoj. Međutim, iako je u početku jaki emigrantski val imao pozitivne efekte u smislu smanjenja nezaposlenosti i rasta osobnih doznaka, sada počinje prevladavati njegov negativni efekt koji rezultira sve ozbiljnijim problemom nedostatne radne snage, osobito mlađe i obrazovane. Negativni efekti će se smanjiti ako se trend iseljavanja preokrene u trend povratka emigriranih osoba. Prve naznake toga zabilježene su u 2018., kada je osjetno smanjen broj emigranata, a povećan broj imigranata u odnosu na godinu ranije. Pritom je ključan povratak visokoobrazovanih stručnjaka koji će sa sobom donijeti i znanja stečena na razvijenijim tržištima.

Direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.