Dnevni report Gojka Drljače

Dogovor u EU uvodi nas u razdoblje jeftinog novca. Možemo li očekivati kamate od 0 do 1 %?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.7.2020. u 11:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.7.2020. u 11:21

02 October 2019, Hessen, R�sselsheim: Euro banknotes lie on a table. Photo: Silas Stein/
dpa Picture-Alliance via AFP

Ilustracija, euro

Nakon što je Europska unija nakon dogovora zemalja članica dobila pravo zaduživanja kako bi financirala oporavak od COVID-19 krize, time je postala i, recimo tako, nova velesila na europskom obvezničkom tržištu. Ako se uključi i njezine institucije, EU će samo do kraja sljedeće godine emitirati oko 980 milijardi eura duga, čime će značajno utjecati na europsko tržište kapitala. Dužnička izdanja EU, primjerice, premašit će cjelokupni iznos Španjolske. Pri tome se može očekivati kako će se otkupima vrijednosnica Europske središnje banke, EU najvjerojatnije zaduživati po negativnim kamatnim stopama. Prve su procjene kako EU kao dužnik na obvezničkom tržištu mogla proći tu negdje kao Francuska s negativnom kamatom od -0,18 posto. Sada se otvara pitanje kako će tako povoljno zaduživanje utjecati na pojedine zemlje članice, koje će uz grantove koristiti i zajmove EU za oporavak od krize izazvane pandemijom. Hoće li se dogoditi da uz europske grantove i jeftini EU krediti osiguraju financiranje hrvatske države, državnih institucija i poduzeća uz negativnu kamatu? Hoće li zajmovi koje će EU prosljeđivati Hrvatskoj za oporavak značajno utjecati i na kamatne stope hrvatskih poslovnih banaka?

S obzirom da većina europskih grantova i kredita za oporavak ide državi, javnim tvrtkama i institucijama za javne projekte, logično je očekivati da će EU jednostavno prosljeđivati svoje zaduženje s negativnim kamatama na zemlje članice pa tako i Hrvatskoj, što će vrlo značajno utjecati na domicilna tržišta. No, još nisu poznati mehanizmi transfera novca koji će prikupiti EU izdavanjem EU-obveznica.

Izvori bliski centralnoj banci i ministarstvu financija sigurni su da će utjecaj EU grantova i kredita utjecati na cijenu novca u Hrvatskoj, ali je još uvijek jako teško procijeniti kako i koliko. Uostalom, tržišta kapitala su dinamična, i u samo nekoliko mjeseci situacija se može jako promijeniti. No, hipotetski bi pritok jeftinog novca (krediti) pa i besplatnog (grantovi) trebao hrvatskim kompanijama i građanima također osigurati najpovoljnije financiranje u dosadašnjoj hrvatskoj povijesti.

Reakcije obvezničkog tržišta na veliki europski dogovor već su se pozitivno odrazile na moguću cijenu hrvatskih obveznica. U četvrtak se tako procjena visine prinosa 10-godišnje hrvatske obveznice spustila ispod 1 posto - na 0,997 posto. Iako su nam javne financije u osjetno boljem stanju nego talijanske, trebali bi platiti tek malo niži prinos nego Talijani i to za -8,8 baznih poena. No, u odnosu na uspješne zemlje i dalje nas percipiraju kao puno rizičnije. Tako za 10-godišnju obveznicu moramo osigurati 148,4 baznih poena više prinose nego Njemačka. I usporediva Slovenija stoji puno bolje nego mi - Slovenci na svoju desetgodišnju obveznicu mogu uživati u negativnoj kamati od -0,023 posto. Donekle je ipak utješno što jedna Mađarska prema tržišnim procjenama na svoju 10-godišnju obveznicu treba izdvojiti prinos od 2,095 posto.

Ostaje, naravno, otvoreno pitanje kako će tržišta kapitala reagirati ako se COVID-19 kriza produbi ili previše produži, ali se trenutačno čini kako bi europski dogovor Hrvatskoj mogao osigurati eru jeftinog novca; zaduživanja uz kamatu blizu nule.

Preporuke dnevnog štiva:

Smrtnost u Švedskoj kao u godinama ozbiljne gripe

Švedska vratila bolnički sustav u normalni način rada