U Hrvatskom državnom arhivu u utorak je održana promocija dviju stručnih studija čiju je izradu pokrenulo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, a financirala Europska banka za obnovu i razvoj u iznosu od 1,1 milijuna kuna.
"Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj" izradili su stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar, a "Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj" skupina stručnjaka predvođena konzultantskom tvrtkom EnergoVizija.
Te dvije stručne studije, kako je istaknuto, postaju temelj ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i njihovu integraciju u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske te značajna potpora ostvarivanju ciljeva utvrđenih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.
- Za EBRD je ulaganje u obnovljive izvore energije ključno, stoga nam je drago što smo imali priliku surađivati s udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske i ostalim dionicima u realizaciji ova dva važna projekta koji će pomoći staviti Hrvatsku na kartu ulaganja svih međunarodnih i domaćih ulagača i podržati zelenu tranziciju u Hrvatskoj – izjavila je Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj.
Iz OIEH-a navode kako je Republika Hrvatska postavila ambiciozne ciljeve za veći udio obnovljivih izvora energije i potaknula velik interes za razvoj i ulaganje u vjetroelektrane i fotonaponske elektrane, a kako bi se to realiziralo bitno je ulagati u elektroenergetsku mrežu te regulatorne i operativne promjene.
Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ističe kako je Vlada RH poboljšala legislativu koja olakšava procese, između ostalog i nedavno donesenim novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Pred Vladom predstoji još donošenje podzakonskih i provedbenih akata, dok pred investitorima i svim ostalim dionicima, kako je rekao, predstoji velik posao za prijavu iskaza interesa za dobivanje energetskih odobrenja za izgradnju novih kapaciteta kako bi se dostigao cilj od 3.000 MW iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
- U Hrvatskoj vjerojatno nema područja gospodarskog djelovanja u kojem postoji veći interes investitora od obnovljivih izvora energije. Trenutačno je u razvoju više od 200 projekata, ukupne snage veće od 13.000 MW, što predstavlja ukupne potencijalne investicije vjerojatno i veće od 10 milijardi eura. Iako je jasno da se mnogi projekti neće u konačnici realizirati, ipak je riječ o izuzetno velikom i važnom investicijskom ciklusu - rekao je dr. sc. Goran Majstrović iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Dodao je kako je unatoč velikom energetskom potencijalu i interesu investitora realizacija projekata ove vrste relativno slaba – u posljednjih 15 godina izgrađeno je oko 1000 MW.
- Postoji niz razloga za to, a priključak na mrežu jedna je od tri ključne prepreke za razvoj ovih projekata, uz zaštitu okoliša i prostorno planiranje – kazao je Majstorović.
Prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu objasnio je kako su državni energetski sektor i javne komunalne tvrtke uglavnom nespremno dočekali promjene ka zelenim tehnologijama, zbog čega je realizirano znatno manje projekata od planiranog te se iznenada pojavilo skoro 15.000 MW zahtijeva za priključenje novih proizvodnih postrojenja u EES-u Hrvatske čije je vršno (maksimalno) opterećenje malo veće od 3000 MW.
Nadalje iz OIEH-a ističu kako su potrebna značajna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prijenosne infrastrukture da bi se nastavio trend investicija i bolja integracija obnovljivih izvora energije. Predstavljeni Akcijski plan analizira postojeće stanje hrvatskog elektroenergetskog sustava te ukazuje na glavne prepreke koje usporavaju integraciju obnovljivih izvora energije i predlaže mjere za njezino ubrzanje kako bi od države, koja u posljednjih 10 godina svakodnevno uvozi oko 30 posto električne energije, Hrvatska postala država izvoznica zelene električne energije.
Osim zakonodavnih i regulatornih izmjena, studija sadrži, istaknuli su, i akcijski plan za tehničke, tehnološke i operativne mjere, gdje između ostaloga predlaže kako da HOPS i HEP ODS ubrzaju pojačanje mreže, mrežna ulaganja potrebna za prijenosnu i distribucijsku mrežu, tehničke zahtjeve za priključenje i pogon varijabilnih obnovljivih izvora energije te na posljetku i mjere za jačanje ljudskih resursa i kapaciteta.
Petra Dropulić Vejin, direktorica operativnog poslovanja u EnergoViziji navela je kako je zanimanje za razvoj projekata obnovljivih izvora energije sve veće, ali ne postoji središnji izvor potrebnih informacija koje su važne potencijalnim nositeljima projekata i investitorima. Među najvećim preprekama za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj su postupci izdavanja dozvola i upravni postupci.
- Kompleksni su, zahtijevaju velik broja dozvola i pri tome oduzimaju mnogo vremena, što usporava, otežava i poskupljuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Stoga ovaj vodič donosi odgovore na najčešća pitanja i pruža ključne informacije o tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, ali i sadrži prijedlog mjera za ubrzavanje njegova razvoja – izjavila je.
Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske istaknula je kako su ovo prve ovakve studije u Hrvatskoj.
- Dokaz su izvrsnosti, a ova sinergija gospodarstva i akademske zajednice, koja je inače rijetkost, pokazala se iznimno kvalitetnom - rekla je Pokrovac najavljujući kako su u OIEH-u pokrenuli izradu dviju novih studija o plutajućim elektranama i o agrosolarima, a njihovu će izradu opet financirati EBRD.
Dodajmo i kako se europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament donio u lipnju ove godine a kojim je potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. , što je zacrtano u europskom zelenom planu, uvodi i cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.
Među zakonodavnim prijedlozima u paketu “Fit for 55” koje je Komisija donijela 14. srpnja ove godine, je i izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje od 40 posto energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. godine.
