Podaci jasno pokazuju kako su najveće europske banke predvođene HSBC-om, Barclaysom i BNP Paribasom osigurale milijarde dolara naftnim i plinskim tvrtkama koje proširuju proizvodnju, i to u manje od godinu dana otkako su se obvezale na ciljanje neto nulte emisije ugljika, pokazuje istraživanje koje je provela neproftina organizacija ShareAction, koja se bavi analizama investicija vezanim uz okoliš.
Čini se da su ulaganja u bušenje novih naftnih bušotina i iskorištavanje rezervi svježeg plina, potpomognuta sredstvima velikih banaka, u suprotnosti s obvezama međunarodnim sporazumima i potkopavaju napore da se ubrza prijelaz na obnovljive izvore energije, napominje se u izvješću.
Banke su priznale da imaju važnu ulogu u prelasku s fosilnih goriva, a prošlog travnja mnoge su se pridružile alijansi Net-Zero Banking (NZBA) koju podržavaju Ujedinjeni narodi, a koja zahtijeva da se postave ciljevi za smanjenje emisija ugljika.
Međutim, analiza ShareAction pokazala je da je 25 banaka, koje su se prijavile za smanjenje emisija, osiguralo 33 milijarde dolara zajmova i drugog financiranja za 50 tvrtki koje imaju velike planovima za širenje poslova vezano uz naftu i plin. Naftne tvrtke koje se navode u dokumentu uključuju američki ExxonMobil, koji je pokušao prkositi zahtjevima dioničara za smanjenjem emisija, državnu naftnu tvrtku Saudi Aramco i Shell i BP s londonske burze, sve tvrtke koji su ostvarili goleme profite od povećanja cijena plina posljednjih mjeseci.
Više od polovice (19 milijardi dolara) financijskih sredstva, od postizanja sporazuma o neto nula emisijama, došlo je od četiri osnivača saveza. Bili su to HSBC i Barclays sa sjedištem u Londonu, francuski BNP Paribas i njemačka Deutsche Bank. HSBC, Barclays i BNP Paribas također su osigurali najviše financiranja ovim tvrtkama od 2016., s 59 milijardi dolara, odnosno 48 milijardi i 46 milijardi dolara.
Od 2016. godine europske banke osigurale su financiranje naftnim igračima u vrijednosti od 406 milijardi dolara.
Valja podsjetiti kako su klimatski znanstvenici i ekonomisti upozorili su da je zaustavljanje ekspanzije proizvodnje nafte i plina ključno za smanjenje globalnih emisija ugljika, ključnog pokretača klimatske krize. Međunarodna energetska agencija u svibnju prošle godine je poručila da se ne bi smjela iskorištavati nova naftna i plinska polja kako bi se svijetu dala šansa da dosegne neto nulu do 2050. i izbjegne globalno zagrijavanje za više od 1,5 C iznad predindustrijskih razina. Također postoji sve veći konsenzus u investicijskoj zajednici da bi naftna i plinska imovina mogla biti financijski štetna za ulaganja – iako je vjerojatno da će postojati i mnoge profitabilne prilike za one koji su spremni zanemariti kritike.
Ističući odbijanje međunarodnih ulagača koji žele ograničiti troškove prelaska s fosilnih goriva, prošlotjedno izvješće računovođe EY pokazalo je da 70% tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu priznaje da je naišlo na otpor ulagača i dioničara u pogledu svojih planova za smanjenje emisija, s 42% kaže da njihovi dioničari žele da pričekaju da konkurenti prvi djeluju.
Glasnogovornik tajništva NZBA-e, sa sjedištem u Ujedinjenim narodima, rekao je da članice koje su se pridružile savezu u travnju 2021. trebaju postaviti svoje prve ciljeve za 2030. u jesen 2022., usredotočujući se na najveće zagađivače, uključujući naftne i plinske tvrtke.
-Ciljevi se moraju uskladiti s tranzicijskim putevima bez/niskog prekoračenja od 1,5°C kako je navedeno u vjerodostojnim znanstveno utemeljenim klimatskim scenarijima- rekao je glasnogovornik.
Kao prijelazna faza prema klimatskoj neutralnosti EU je povećao svoje klimatske ambicije za 2030., obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030.
-Ne treba se zavaravati da „zelena“ revolucija neće imati svojih žrtava, stradat će neke grane gospodarstva i proizvodnje, a time i radna mjesta. Fond će služiti amortizaciji tih udaraca, prilagodbi radne snage novih tehnologijama i metodama – kazuje zastupnica.Bez podrške građana nema ni reformi, to je činjenica. Istraživanja pokazuju kako su građani svjesni ozbiljnosti situacije i prijetnje koju predstavljaju klimatske promjene, no sad treba vidjeti jesu li se spremni mijenjati i odricati kako bi se one usporile – izjavila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
