Čelnik Facebooka Mark Zuckerberg šokirao je javnost svojom kolumnom objavljenom u Washington Postu u kojoj je pozvao vlasti na snažniju regulaciju interneta i na stvaranje globalnog okvira koji bi postavio temelje za upravljanje svim društvenim mrežama.
Facebook, koji se proteklih mjeseci nalazi na velikom udaru kritika i pod velikim pritiskom europskih regulatora koji nadgledaju tvrtkine pokušaje samoregulacije pred izbore za Europski parlament, time je pokušao skrenuti dio odgovornosti za svoju dosadašnju ulogu u manipulacijama izbornim procesima u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Velik udarac Facebooku zadao je i napad u Christchurchu koji je završio s 50 ubijenih, gdje se društvena mreža pokazala nesposobna zaustaviti prijenose napada uživo.
Zuckerberg se u svojoj kolumni fokusirao na četiri područja u kojima misli da bi državni regulatori trebali preuzeti kontrolu. Štetni sadržaji, integritet izbora, privatnost i prenosivost podataka.
Govor mržnje
Facebook je jako dugo imao i još uvijek ima ozbiljne probleme oko pitanja “štetnih sadržaja”, s obzirom na to da do danas nije uspio postaviti definiciju sadržaja koji bi trebali biti uklonjeni s njegovih platformi. Pojmovi poput “bijelog nacionalizma” tek su prošli tjedan postali nedopušteni, a službeni dokumenti za trening moderatora ukazuju kako ta društvena mreža dopušta iznimno širok spektar uvreda, pa i onih na račun religije, spolne orijentacije i boje kože. Pitanje govora mržnje nije jasno definirano, osim kroz izravne, kredibilne prijetnje, pa su parole koje pozivaju na vješanje cijele etničke skupine ili seksualne manjine dosad prolazile ignorirane.
“Facebook daje svima način na koji mogu koristiti svoj glas, i to stvara istinske koristi, od dijeljenja iskustava do rasta raznih pokreta”, napisao je Zuckerberg u svojoj kolumni za Post. “Dio toga znači i da imamo odgovornost pobrinuti se da su ljudi sigurni na našim servisima. To znači odlučivati što se broji pod terorističku propagandu, govor mržnje, i još mnogo toga. Neprekidno pregledavamo naša pravila u suradnji sa stručnjacima, no u razmjerima u kojima mi to radimo, uvijek ćemo raditi pogreške i donositi odluke s kojima se ljudi neće slagati.”
“Zakonodavci mi često govore da imamo previše moći nad slobodom govora, i iskreno se slažem”, rekao je Zuckerberg. “Došao sam do uvjerenja da ne bismo samostalno smjeli donositi toliko bitnih odluka o slobodi govora.” Facebook je već počeo osnivanje neovisnog tijela koje bi odlučivalo o žalbama korisnika na odluke koje donosi Facebook kao platforma, no Zuckerberg bi, tvrdi, volio i kada bi se vlade usuglasile oko temeljnih pravila koja bi određivala što je zabranjeno na internetu, i kada bi se od tvrtki očekivalo da izgrade sustave koji bi omogućili da se štetni sadržaji svedu na goli minimum.
Kako tvrdi Mike Isaac, analitičar New York Timesa, Facebookov je problem da, koju god odluku donese oko toga kakav je sadržaj prihvatljiv a koji nije, naići će na veliki otpor dijela korisnika koji se s tom odlukom ne slaže. U prošlosti te mreže to je bio i jedan od glavnih razloga zašto se Facebook dosad nije usuđivao ograničavati slobodu govora osim u iznimno ekstremnim slučajevima, vidljivim javnosti. Zuckerberg bi, stoga, volio prebaciti odgovornost na vlade i države, u koje bi potom mogao upirati prstom kada bi bio suočen s gnjevnim pritužbama korisnika koji smatraju da je njihovo pravo na slobodu govora narušeno Facebookovim pravilima korištenja.
Definicija
Sličan je slučaj i s pitanjem integriteta izbora. Zuckerberg želi da se vlade dogovore oko jasne definicije političkih oglasa, kako konačna odgovornost za objavljivanje ili označavanje oglasa kao političkih ne bi spala na Facebook. Ta društvena mreža ove je godine izradila svoj javno dostupni registar političkih oglasa, koji će biti dostupan svim zainteresiranim građanima i medijima do sedam godina nakon prve objave oglasa, a svi oglašivači koji žele platiti političke oglase morat će biti jasno registrirani, provjereni i morat će dokazati da im se sjedište nalazi u državi u kojoj objavljuju oglase. No, Facebookov najveći problem je zasad pitanje definicije političkih oglasa - jednostavno je kada se radi o promidžbi nekog političara ili stranke, ali je pitanje mnogo mutnije kada se radi o kritici političkih platformi i vrijednosti.
Treća stvar na koju se Zuckerberg fokusirao jest pitanje privatnosti korisnika, područja u kojem Facebook ima izrazito negativne rezultate. Od Cambridge Analytica, skandala kada su se podaci iz akademskog istraživanja koristili za mikrotargetiranje glasača, pa do najnovijeg skandala u kojem su lozinke milijuna korisnika bile pohranjivane u formatu bez ikakve enkripcije, Facebook se dosad nije iskazao kao tvrtka koja zna čuvati podatke svojih korisnika. U svojoj kolumni u Postu, Zuckerberg kao pozitivan primjer ističe europsku Direktivu o zaštiti osobnih podataka, GDPR, i vjeruje kako bi “bilo dobro po internet” kada bi više država uvelo zakone poput GDPR-a kao dio zajedničkog okvira.
“Novi zakoni o privatnosti u SAD-u i diljem svijeta trebali bi se graditi na zaštitama koje pruža GDPR”, napisao je Zuckerberg. “Trebao bi štititi vaše pravo da birate kako se vaši podaci koriste, a istovremeno omogućiti tvrtkama da koriste podatke za potrebe sigurnosti i za pružanje usluga.” Iako se naizgled radi o vrlo plemenitoj inicijativi, globalno prihvaćanje GDPR-a kao standarda zaštite podataka znatno bi olakšalo život Facebooku, koji bi se morao držati samo jednog seta pravila pri čuvanju osobnih podataka korisnika, umjesto da se, kao tvrtka prisutna diljem svijeta, mora posebno prilagođavati svakoj individualnoj državi.
Baza podataka
Druga je korist prihvaćanja GDPR-a, što dodatno oslabljuje konkurenciju. Dok si Facebook kao velika tvrtka bez problema može priuštiti stručnjake i resurse potrebne za pridržavanje Direktive, nove tvrtke koje pokušavaju ući na tržište našle bi se suočene sa znatnom preprekom. Također, Facebook je kroz svoje godine poslovanja već izgradio bogatu bazu osobnih podataka korisnika, dok bi bilo koja nova mreža imala znatno veće probleme kada bi kretala iz početka.
Konačni Zuckerbergov prijedlog - veća portabilnost podataka - naizgled se temelji na želji da se korisnicima daje opcija da svoje podatke “presele” s jedne društvene mreže na drugu, i da nemaju prepreke odabiru “bolje” društvene mreže na slobodnom tržištu. No, Facebook je u idealnom monopolističkom položaju da maksimalno iskoristi takve regulative, pogotovo kao tvrtka koja već u svom portfelju ima i Instagram.
Europska komisija nezadovoljna manjkom priprema uoči izbora
Facebook je u drugoj polovici ožujka podnio svoj drugi izvještaj Europskoj komisiji o primjeni Kodeksa prakse protiv dezinformacija EU, u kojem je pokušao odgovoriti na neke od glasnijih prigovora koje je dobio u veljači, nakon objave prvog izvještaja. Podsjetimo, Komisija je tada zamjerila Facebooku manjak transparentnosti i preciznosti u izvještaju čiji je cilj ukazati na korake čija je svrha zaštititi europske građane od dezinformacija i od manipulacija izbornih procesa.
U najnovijem izvještaju, Facebook je znatno detaljnije opisao korake koji su poduzeti u veljači, pojasnio svoj plan označavanja političkih oglasa i održavanja javne baze oglasa, a pohvalio se i aktivnostima čija je svrha zaustavljanje dezinformacija o cijepljenju. S druge strane, Komisija i dalje zamjera manjak konkretne pripreme za izbore za Europski parlament. Facebook je u siječnju uspostavio suradnju s novinskim organizacijama koje se bave provjerom činjenica u osam EU članica, a u veljači je listi dodao i Španjolsku, no i dalje nema kapacitete za provjeru činjenica u 19 zemalja članica.
Iako je najavio osnivanje centara za izborne operacije u Dublinu i Singapuru, Facebook još uvijek radi na pripremama “kako bi centri bili spremni” za europske izbore. U treningu timova za centre sudjelovalo je 100 Facebookovih zaposlenika, no njihovi planovi aktivnosti navedeni su vrlo općenito, i nije jasno hoće li centri biti u stanju adekvatno pokriti sve članice EU, uključujući i Hrvatsku.