Konferencija Hanza Medije

Vizionarski projekt na Savi donosi bolju obranu od poplava, elektrane i sadržaje na obali

AUTOR:

  • Korana Sutlić

OBJAVLJENO:

28.11.2018. u 10:46

AUTOR:

  • Korana Sutlić

OBJAVLJENO:

28.11.2018. u 10:46

Screenshot: YouTube

Zagreb iz zraka i renderi projekata u sklopu 'Hrvatska na savi'

Konferencija “Hrvatska na Savi, projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske” održat će, u organizaciji Hanza Medije, 3. prosinca u hotelu Esplanade. Konferencija na kojoj će se govoriti o ovom vizionarskom projektu pod pokroviteljstvom je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prezentaciju projekta Zagreb na Savi održat će Irena Ratković Malbaša iz poduzeća HEP. Konferenciju će otvoriti gradonačelnik Milan Bandić i Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU-a koji će od 1.siječnja iduće godine preuzeti poziciju predsjednika Akademije, i Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade. Prezentaciju vodostaja Save i podzemnih voda održat će Kristijan Posavec s Rudarsko-naftno geološkog fakulteta. Na konferenciji će o iskustvima Slovenije i njihovim hidroelektranama govoriti Andrej Vizjak, voditelj službe za razvoj investicije slovenskog HESS-a.

Sunčališta

Održat će se i panel-rasprava uz sudionike - akademik Branko Kincl, Dubravko Ponoš iz Fonda za zaštitu okoliša, Sanja Jerković iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje, Slavko Krajcar s FER-a, Bogdan Barbič direktor HESS-a, tvrtke koja upravlja hidroelektranama na Savi u Sloveniji, Darko Biondić, voditelj Sektora razvitka Hrvatskih voda, uz moderatora Marka Biočinu, izvršnog urednika Jutarnjeg lista.

Posebnost konferencije bit će i prezentacija projekta ceste uz Savu, Ivana Dadića s Prometnog fakulteta.

Izlazak grada na rijeku Savu smatra se najvećim budućim pothvatom za Zagreb, iako ništa manje ovaj projekt ne bi bio značajan i za druge gradove i mjesta središnje Hrvatske uz Savu.

 

Prvi korak u zbližavanju Zagreba i Save bit će skora realizacija prvonagrađenog natječajnog rješenja međunarodnog natječaja Europan 13 s temom “Prilagodljivi grad u Zagrebu”. Rješenje potpisuju Carlos Zarco, Sara Palomar i Jose Luis Hidalgo iz Španjolske i Zuhal Kol iz Turske, s kojima Grad radi na ostvarenju projekta “Aktivnosti na Savi”.

Na pet će lokacija s obje obale Save biti smješteni privremeni montažni objekti, među kojima su sustav za prikazivanje filmova, višenamjenski paviljoni, sunčališta i bazeni. Taj će projekt biti značajan za oživljavanje prostora “zaboravljene” rijeke.

Međutim, golemi strateški projekt “Zagreb na Savi”, koji obuhvaća puno veći potez od Save na području od Siska do granice sa Slovenijom, ukazuje na potencijale tog dijela Hrvatske u urbanističkom, transportnom i energetskom vidu.

Rekonstrukcija

Umjesto ranije predviđenih velikih hidroelektrana, sada je u tom revidiranom projektu planirana gradnja malih hidroelektrana na 10 lokacija unutar korita rijeke Save. To bi ostvarilo niz benefita, kako energetskih i za vodoopskrbu tako i za još veće otvaranje Zagreba i drugih mjesta prema Savi, čiji bi se tok regulirao tako da je moguće kvalitetnije i sigurnije osmisliti korištenje prostora uz rijeku.

Sigurnost od poplava je sada niža od očekivane te je sustavu potrebna hitna rekonstrukcija. Potencijali rijeke Save na području od Siska do granice sa Slovenijom uglavnom su neiskorišteni, što bi se projektom Zagreb na Savi promijenilo.

Nova koncepcija predviđa odvođenje velikog vodnog vala kanalom Sava - Sava (rekonstruirani kanal Sava - Odra), dok bi kroz Zagreb prolazilo onoliko vode koliko stane u korito rijeke. Sustav obrane Zagreba sa 50 kilometara nasipa kroz grad premjestio bi se na 15 kilometara lijevog nasipa od teretnog kanala. Izvedbom nove koncepcije Zagreba na Savi nasipi u Zagrebu prestali bi biti u funkciji obrane od poplave. Time bi se oslobodio razvojni prostorni potencijal od 350 hektara zemljišta koje se dosad koristilo za evakuaciju velikih vodnih valova.

Društvo Program Sava d.o.o. vodi ovaj projekt pod HEP-om, a bio je pokrenut za Vladu RH. Cilj razvoja programa je zaustavljanje negativnih trendova razina podzemnih voda, zaštita okoliša, korištenje energetskog potencijala, razvoj plovnog puta te pomicanje linije poplavnog rizika iz središta Zagreba. Rezultati studije izvodivosti i strateška studija pokazuju dokazanu ekonomsku isplativost realizacije programa Zagreb na Savi, ali i nužnost intervencije zbog pada razina podzemnih voda.

Ekonomska korist

Ukupna ekonomska korist od proizvodnje električne energije, svedeno na današnju vrijednost, jest 416 milijuna eura, dok se ekonomska korist od izbjegnutih emisija CO2 procjenjuje na 55 milijuna eura. Ukupna ekonomska korist stabilizacije razine podzemnih voda i očuvanja strateškog resursa Hrvatske, koja se može postići realizacijom programa, veća je od 800 milijuna eura.

Izrada strateške studije utjecaja na okoliš, idejnog rješenja te studije izvedivosti sufinancirana je iz fondova Europske unije sa 1,5 milijuna eura.