Student DIGI Award

VIDEO Mlada agronomka razvija aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

5.3.2020. u 19:00

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

5.3.2020. u 19:00

Zagreb, 040320.
Agronomski fakultet.
Digi Awards: Filipa Burul, autorica aplikacije za prepoznavanje korova.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Filipa Burul, razvija aplikaciju 'CroCot' za prepoznavanje korova

Kaštelanka Filipa Burul, 23-godišnja studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta, radi na mobilnoj aplikaciji CroCot, "stručnjaku za korov". Aplikacija je to kojom će poljoprivrednici, putem pametnih telefona, moći raspoznavati vrstu korova u svojim usjevima i dobiti podatak kojim ga herbicidom suzbiti.

S tom idejom Filipa se prijavila na natječaj "Student DIGI Award", u organizaciji Jutarnjeg lista, kojim se bira najbolji mladi inovator ili inovatorica, i prošla u finalni krug - top 10 najboljih inovacija.

Rođena u Kaštel Kambelovcu, Filipa je prije pet godina došla na studij fitomedicine na Agronomski fakultet u Zagrebu. Trenutno je na zadnjoj godini, a još od djetinjstva je, kaže, zaljubljena u biologiju.

- Znam da je malo neobično da netko iz tog kraja dođe na studij agronomije. Nismo baš dolje poznati po poljoprivredi. Kada sam se zainteresirala za biologiju u srednjoj školi, mama mi je predložila da upišem taj faks. Ljude možda odbija jer misle da to ima veze s poljem, motikom i kopanjem, ali to uopće nije tako – govori.

Davor Pongracic / CROPIX

CroCot

 

Novi trend u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim granama, jest digitalizacija. Zato je Filipa, uz podršku svoje mentorice Klare Burić, profesorice na Zavodu za herbologiju, počela razvijati aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova CroCot koju planira završiti do kraja godine.

- Korovi su sve biljne vrste koje ne želimo uzgojiti i stalni problem poljoprivrednika. Jako su klijavi, što znači da u zemlji mogu biti godinama i čekati priliku. Nemoguće je znati da su tamo. Osim što sjemenke mogu biti u tlu, lako ih je prenijeti vjetrom, gumama traktora, cipelama, a nerijetko ga prenesu i životinje. Znate kako se životinjama često za dlaku ulovi čičak, e, tako se prenosi korov – daje primjer.

Davor Pongracic / CROPIX

Primjer krova, crvena kopriva

 

Trenutno radi na velikoj bazi fotografija svih vrsta korova koji se kod nas javljaju. Jednom dovršena, mobilna aplikacija funkcionirala bi tako da poljoprivrednik kamerom na mobitelu uslika korov u ranoj fazi razvoja, a sustav ga, na temelju prikupljene baze fotografija, a onda analizom slike, odnosno boje, dužine i širine listova i ostalih morfoloških svojstva biljke, prepoznaje i predlaže kojim ga herbicidom najefikasnije suzbiti i u kojoj količini. Rješenje je to, veli, koje stvara ekonomsku i ekološku korist jer bi se u nekim slučajevima moglo koristiti tek polovica trenutno propisane doze herbicida.

CroCot

- Aplikacija će biti povezana s bazom podataka što će omogućiti da se nakon determinacija vrste korova iz baze podataka "povuče" optimalno rješenje odnosno pravilno odabere herbicid u skladu s njegovom zakonski registriranom namjenom. Te bi informacije poljoprivrednik, bez aplikacije, morao samostalno traži u Glasilu biljne zaštite s pregledom sredstava za tekuću godinu – objašnjava.

 

Poljoprivrednici si nevoljko kompliciraju život pa ono što danas rade jest da već procvale vrste korova, a to mogu biti različite nekulturne biljke, mak, maslačak, čičak, suzbijaju jednom vrstom herbicida i to u velikim količinama. Činjenica je, pak, da nisu svi herbicidi primjereni za sve korove. Kako kaže Filipa, imamo 190 različitih vrsta s različitim spektrom djelovanja. Takvo korištenje herbicida, naravno, nije dobro za zemlju, a nije ni efikasno jer korovi vrlo brzu stvaraju rezistentnost. Primjer takvog korova je ambrozija. Biljka koja mnogima uzrokuje alergijske reakcije raširena je i otporna, među ostalim, i zbog pogrešne upotrebe herbicida.

- Herbicidi imaju lošu reputaciju, ali moramo ih koristiti, zasad nemamo izbora. Međutim, mora se voditi računa o pravilnoj primjeni. Aplikacijom se korov prepoznaje u fazi kotiledona. Tada je najranjiviji i moguće ga je suzbiti vrlo malom količinom ciljanog herbicida – govori.

Davor Pongracic / CROPIX

Primjer kotiledona

 

Dodatan je problem za poljoprivrednike što biljke u toj fazi razvoja izgledaju posve drugačije od procvale biljke i gotovo je nemoguće, bez velikog iskustva, znati o kojem se korovu radi.

- Primjerice, problem s kojim se poljoprivrednici često susreću jest onaj maka u soji. Takve biljke možda nekome lijepo izgledaju, ali one se zapravo natječu s biljkama koje pokušavamo uzgojiti. Za prostor, za vodu, često ih zasjene i uguše. Kotiledon maka je izgledom neusporediv s procvalom biljkom crvenih latica – pojašnjava.

Osim poljoprivrednika, malih i velikih, korisnici aplikacije mogle bi biti i poljoprivredne udruge, zadruge i organizacije poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne apoteke kao distributeri pesticida. Uz to, navodi, koristilo bi to i srednjim školama i fakultetima vezanim uz poljoprivredu ili proizvodnju hrane. Prema njezinim riječima, transfer znanja između fakulteta i prakse još je vrlo slab.

Zagreb, 040320.
Agronomski fakultet.
Digi Awards: Filipa Burul, autorica aplikacije za prepoznavanje korova.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Filipa Burul

 

- Nadam se da bi aplikacija jednog dana mogla biti otvorena platforma na kojoj bi se na isti način obradili i insekticidi ili fungicidi, ukratko mjesto na kojem se brzo mogu naći svi oblici zaštite od svih štetnika. Ipak, zasad je korištenje herbicida, u odnosu na ostala sredstva, dominantno sredstvo zaštite, čak 46 posto. U budućnosti, nadam se, aplikacija bi mogla nuditi i neka nekemijska rješenja u borbi protiv korova – zaključuje mlada agronomka.