Digitalizacija

Uspostava CDU-a najizazovniji je projekt u našoj zemlji, a razvili su ga naši stručnjaci

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

22.12.2019. u 14:26

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

22.12.2019. u 14:26

Zagreb, 151018.
APIS IT, tj. Agencija za podrsku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, tvrtka koja je u zajednickom vlasnistvu drzave i Grada Zagreba, a izmedju ostalog bavi se i provjerom ispravnosti lista potpisa raznih referendumskih inicijativa.
Na fotografiji: predsjednik uprave Sasa Bilic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Saša Bilić, predsjednik uprave Agencije za podrsku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT)

APIS IT, vodeća tvrtka u sustavu državne informacijske infrastrukture, obilježio je potkraj studenoga 55 godina uspješnog poslovanja. O ostvarenim rezultatima i projektima koje za sljedeću godinu priprema APIS IT razgovaramo s predsjednikom Uprave Sašom Bilićem.

Na sredini ste mandata predsjednika Uprave APIS IT-a. Kako biste ocijenili svoj dosadašnji rad i što su planovi koje svakako mislite ostvariti u iduće dvije godine?

- Na sredini mandata ove uprave kojoj sam na čelu završili smo dvogodišnji investicijski ciklus u kojem je potpuno obnovljena infrastruktura, a cjelokupno poslovanje usklađeno s međunarodnim normama kvalitete i sigurnosti. U odnosu na godinu prije APIS IT će 2019. godinu zaključiti rastom prihoda većim od 20 posto, što je potvrda uspješne provedbe tehnološke i kadrovske konsolidacije kojom su povećali kapacitete tvrtke za preuzimanje i implementaciju najzahtjevnijih projekata - od Centra dijeljenih usluga, e-usluga Porezne i Carinske uprave do predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, buduće IT-infrastrukture sustava zdravstva i dječje kartice. Jedan od najvažnijih projekata u ostatku mandata jest osiguravanje jedinstvenog podatkovnog centra za potrebe tijela javnog sektora koji udovoljava međunarodnom standardu TIER 3.

Uključili ste se ove godine i u projekt kreiranja servisa za predsjedanje Hrvatske vijećem EU? Koje mogućnosti i funkcionalnosti donosi servis za predsjedanje?

- U tom je važnom projektu APIS IT-u povjerena uloga IT-koordinatora sa zadaćom da uspostavi informacijsko-komunikacijski sustav kao centralno mjesto za organizaciju događaja tijekom hrvatskog predsjedanja i objavu svih informacija. Sustav koji smo uspostavili za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sastoji se od nekoliko podsustava pomoću kojih će se organizirati više od 160 događaja koji su u logističkom, organizacijskom i sigurnosnom smislu iznimno zahtjevni. Preko sustava bit će omogućeno bespapirno predsjedanje Vijećem EU: od upravljanja događajima i pozivanja sudionika do preuzimanja svih dokumenata i materijala vezanih za sastanke i skupove. Važna karika je i akreditacijski sustav koji, osim registracijske procedure, omogućava oblikovanje identifikacijskih kartica, njihov ispis i sigurnosnu provjeru sudionika. APIS IT na samom projektu ne radi samo na razvoju i udomljavanju spomenute platforme nego i pruža stručno-tehničke konzultacijske usluge organizaciji predsjedanja.

U javnosti se u posljednje vrijeme dosta govori o otkupu udjela Grada Zagreba, čime bi APIS IT postao tvrtka u isključivom vlasništvu države. Kakve bi promjene to donijelo u poslovanje tvrtke?

- Za one koje ovu tematiku podrobnije prate, najavljena promjena vlasničke strukture nije nikakva novost: još 2014. Vlada RH je u Plan upravljanja državnom imovinom za 2015. stavila otkup udjela APIS IT-a kao jedne od ključnih tvrtki državne IT-infrastrukture. Takva promjena neće imati nikakva utjecaja na samo poslovanje APIS IT-a jer je već sada glavnina našeg poslovanja usmjerena prema tijelima državne uprave. Govoreći o brojkama, čak 91 posto prihoda dolazi od poslova koje radimo za državu, gdje na prvo mjesto moram staviti Ministarstvo financija, odnosno Poreznu i Carinsku upravu. Sama činjenica da bismo otkupom udjela od Grada Zagreba postali tvrtka u isključivom vlasništvu države također nije neuobičajena: u brojnim europskim zemljama IT-kompanije koje se brinu o temeljnim registrima i kritičnim informacijskim sustavima i procesima države su također u državnom vlasništvu. To su primjerice, BRZ u Austriji, DVZ u Njemačkoj ili Insiel u Italiji, a na europskoj razini djeluje i EURITAS, kao udruženje takvih IT-kompanija s kojima APIS IT sudjeluje u razmjeni iskustava i znanja.

Nedavno ste baš u sklopu EURITAS-ova skupa u Kopenhagenu predstavili cloud-strategiju hrvatske javne uprave. Koje ste primjere dobre prakse ponijeli sa sobom?

- EURITAS je organizacija u kojoj aktivno kao član djelujemo od 2017. godine i razmjenjujemo iskustva u konkretnim projektima digitalizacije i mogućnostima suradnje. Ali prije svega otvoreno razgovaramo o izazovima koji stoje pred svima nama, i na razini naših tvrtki, i nacionalnih država, i na razini EU. Ta pitanja - kao što su primjerice regulacija clouda posebno na razini podataka koje prikupljaju i obrađuju tijela javne uprave - zadiru i u pitanje digitalnog suvereniteta. To pitanje želimo profilirati i tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU kako bismo dodatno naglasili tu problematiku.

Pitanje digitalnog suvereniteta ovih je dana u središtu zanimanja zbog istupa njemačke kancelarke Angele Merkel, što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je, prema nekim procjenama, čak 94 posto podataka u zapadnom svijetu pohranjeno u SAD-u. Zbog toga je jasno da EU i zemlje članice zagovaraju i traže način da osiguraju suverenost u digitalnom svijetu.

Jedan od vaših projekata koji je nedavno započeo s radom jest i državni cloud koji bi do svršetka 2023. trebao obuhvatiti 300 tijela javne uprave. Koje su usluge trenutno dostupne, a koje će biti dostupne u budućnosti?

- Trenutno su postojećim korisnicima dostupne infrastrukturne usluge, a nakon puštanja u rad prvih servisa CDU će osigurati digitalno radno mjesto za svih 110.000 državnih službenika s jedinstvenim sustavom za kolaboraciju, javnu nabavu i troškovno i financijsko knjigovodstvo. U sklopu projekta čiji je nositelj Ministarstvo uprave uspostavljamo i sabirnicu koja će omogućiti brzu i sigurnu integraciju i komunikaciju svih državnih sustava. Uspostava CDU-platforme tehnološki je najizazovniji projekt posljednjih godina u našoj zemlji, a riječ je o rješenju koje su razvili naši stručnjaci prema zahtjevima i potrebama hrvatske javne uprave. Izgradnja privatnog clouda za hrvatsku javnu upravu, umjesto primjene gotovih svjetskih rješenja, jedan je od koraka prema digitalnom suverenitetu.

Izbori su i ove godine aktualna tema, te je ponovo otvorena tema o uvođenju e-glasovanja. Ima li izgleda da takvo nešto zaživi kod nas, u vašoj izvedbi, s obzirom na to da već radite na provjeri glasova?

- Odluka o tome, kao i svim pitanjima vezanim za provedbu izbora, jest na Državnom izbornom povjerenstvu, međutim moram iskoristiti i ovu priliku da pojasnim ulogu APIS IT-a u procesu izbora. Naša uloga tu nije provjera ni prebrojavanje glasova - to je posao koji na izborni dan obavljaju birački odbori, odnosno građanke i građani koji o tome sastavljaju zapisnike i čiji rad verificiraju izborna povjerenstva a nadgledaju stranački i nestranački promatrači. APIS IT, s druge strane, pruža DIP-u informacijsku podršku kroz aplikacije koje prate cijeli proces provedbe izbora - od objava kandidatura i rezultata glasovanja do izvješćivanja o rezultatima u realnom vremenu i praćenja financiranja kampanje. Dakle, i na ovim izborima APIS IT pruža organizacijsku i IT-podršku u svim fazama tog procesa, a sam izborni dan i unos rezultata već godinama i kod nas i na drugim lokacijama nadziru i neovisni promatrači bez značajnijih zamjerki procesu.

Partner ste Ministarstva gospodarstva u strateškom dokumentu za digitalizaciju gospodarstva i razvoja umjetne inteligencije u sljedećem proračunskom razdoblju 2021. - 2027. Kako ćete sudjelovati na tom planu i kako država, u konkretnim primjenama, može profitirati od implementacije umjetne inteligencije?

- I u digitalnoj transformaciji gospodarstva i u razvoju umjetne inteligencije prepoznati smo kao jedan od glavnih dionika, što je i razumljivo s obzirom na našu ulogu u državnoj informacijskoj infrastrukturi. U digitalizaciji gospodarstva odnosno povezivanju usluga javne uprave za poduzetnike predviđamo uspostavu novih servisa na platformi CDU-a. Primjenu tehnologije umjetne inteligencije već ispitujemo za Poreznu upravu kao svoga najvećeg korisnika posebno na područjima kao što su korisnička podrška ili prediktivna analiza. Svjesni smo da tehnologije umjetne inteligencije omogućuju da se informacije i usluge građanima i tvrtkama pružaju brže, točnije i učinkovitije nego što se to danas čini u javnoj upravi, ali da je glavni preduvjet za to dostupnost podataka javnog sektora, gdje vidimo svoju ulogu.

Globus