- Prvi put u modernoj povijesti imamo priliku implementirati nove tehnologije, ići ukorak s najrazvijenijim zemljama Europe, a to znači da prvi put imamo mogućnost biti lideri, ne samo followeri - ističe Valter Flego, hrvatski eurozastupnik i bivši istarski župan, osvrćući se na program Europskog parlamenta Digitalna Europa za koji je još u rujnu imenovan izvjestiteljem.
Taj program, vrijedan 9,2 milijarde eura, planiran za provedbu u razdoblju od 2021. do 2027., okosnica je plana EU za razvoj digitalnog društva, superračunala i umjetne inteligencije, a velika je to prilika i za Hrvatsku, napominje Flego, posebno za mlade inovatore.
Iz tog se razloga eurozastupnik Flego uključio u program “Student DIGI Award 2020”, u organizaciji Jutarnjeg lista, u okviru kojeg se biraju najbolji hrvatski mladi inovatori. S ciljem pronalaska najinovativnijeg predstavnika hrvatske mladosti, pokreće se natječaj s nagradnim iznosom od 50.000 kuna. Prijaviti se mogu svi studenti i učenici srednjih škola, kao i timovi studenata i učenika, i to s početkom od 13. siječnja 2020. Rok za prijave trajat će mjesec dana, do 13. veljače, a nakon toga, 18. veljače, stručni nezavisni žiri izabrat će deset finalista koji će biti predstavljeni u digitalnom i tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
Prema natječaju, prihvaćaju se sva inovativna rješenja, s posebnim naglaskom na digitalnu transformaciju, robotiku, smart city i smart villages rješenja te primjenu strojnog učenja i umjetne inteligencije. Isto tako, područja od posebnog interesa u natječaju su zdravlje i kvalitete života, energija i održivi izvori energije, promet i mobilnost, sigurnost, hrana, bioekonomija te obrazovanje i turizam. Najbolji projekt i tim, a najviše tri najbolja, od deset finalista, uz izdašnu novčanu nagradu od 50.000 kuna, imat će mogućnost sudjelovanja na jednom od panela u sklopu konferencije u organizaciji Hanza Medije i eurozastupnika Valtera Flega.
- Privatni sektor, najčešće mladi ljudi koji su ostvarili iznimne rezultate bez pomoći politike, u politici uopće ne vide sugovornika, ali ni važnost javnog zagovaranja njihove problematike. Najbolji primjer za to je i Infobip čiji uspjeh mora svima nama biti potvrda da se može te motivator da još jače guramo u tom smjeru - kaže Flego što ga je motiviralo da se uključi u program “Student DIGI Award 2020”.
Hrvatska ne ulaže dovoljno u istraživanje i razvoj, ne iskorištavamo čak ni mogućnosti sredstava EU. Kako to promijeniti? Kakva su europska iskustva?
- To je naša realnost s kojom smo se pomirili, a to je katastrofalno. Možda zato više nikoga ne iznenađuje kada Hrvatska iz najvažnijeg programa na području R&D-a, iz Horizona, povuče manje sredstava nego što u njega uplati. Sve nam je dostupno, jednako kao i jednoj Švedskoj ili Njemačkoj. Ali, na nama je hoćemo li se na vrijeme posložiti i koliki ćemo dio tog novog kolača ugrabiti. Hrvatska je s izdvajanjima za istraživanje i razvoj od oko 0,85 posto proračunskih sredstva debelo ispod prosjeka EU koji iznosi oko 2 posto. Primjerice u Švedskoj izdvajaju od 3,25 posto, a u stopu ih slijedi Njemačka s udjelom od 2,94 posto, Danska s 2,87 posto i Finska s 2,75 posto. Nažalost, čak i sredstva koja imamo na raspolaganju iz EU ne možemo iskoristiti jer, jednostavno, nemamo osnovne preduvjete poput kvalificiranog kadra. Razvijene države znaju svoje prioritete, kao i multiplikativne aspekte svakog eura kojeg ulože u istraživanje i razvoj. Vladi RH puna su usta istraživanja i razvoja, ali proračuni koje donose demantiraju ih iz godine u godinu.
Kao izvjestitelj programa Digitalna Europa, koje su onda politike koje ćete zagovarati?
- Digitalna Europa prvi je program u povijesti EU koji ima isključivo digitalnu komponentu. Time je EU poslala jasnu poruku o budućem smjeru razvoja država članica. Nisam postao izvjestitelj Digitalne Europe slučajno. Europa i svijet su trenutačno u tranziciji koja će u budućnosti iznjedriti neke nove lidere na tržištu. Ovo je velika prilika za Hrvatsku. U tom kontekstu, uz zelene politike, zagovarat ću i moderne politike digitalizacije Hrvatske, javnog i privatnog sektora te sve programe koji će ići u smjeru kreiranja pozitivnije atmosfere za rast, razvoj i lakše poslovanje digitalnog sektora koji unatoč ogromnom potencijalu ostaje nedovoljno glasan i podzastupljen. Inzistirat ću i na direktnijem uključivanju sektora u kreiranje provedbenih programa, a u svrhu ne samo učinkovitijeg povlačenja sredstava iz DEP-a, već i iz svih ostalih programa EU koji sadrže digitalnu komponentu.
U odnosu na zemlje članice EU, kako ocjenjujete hrvatsku startup klimu? Činimo li dovoljno u poticanju mladih inovatora?
- U Hrvatskoj generalno poduzetnička klima nije dobra, samim time ni startup klima. Iako moram istaknuti da su pozitivni pomaci vidljivi. Ulaže se u inkubatore, coworking prostore, najčešće iz fondova EU. Ali to nije dovoljno u industriji koja se razvija enormno brzo. Škole, sveučilišta i visoke škole se zaista trude, teže inovacijama i potiču učenike i studente na osmišljavanje i plasman novih inovacija. Nažalost, tamo gdje i imamo nukleus angažiranih i kvalitetnih profesora, često fali prostora, opreme, laboratorija. To je segment gdje država može i mora napraviti puno više. S druge strane, ako se želimo voditi primjerom jedne Estonije ili Irske, vlast u Hrvatskoj mora napraviti veliki zaokret u načinu razmišljanja. Umjesto da razmišlja na koji način pomoći poduzetniku, Vlada treba razmišljati kako da mu čim manje smeta. Složit ćete se sa mnom da je to puno jednostavnije, ali i pravednije. Za iskorake treba spustiti ručnu gospodarstvu i provesti, kako ja volim reći, 3D politiku - politiku deregulacije, decentralizacije i debirokratizacije.
Koje su, po vašem mišljenju, moderne tehnologije (AI, blockchain, VR) kojima bismo se trebali okrenuti da bismo držali korak s trendovima?
- Ako mislite da su se promjene odvijale brzo u digitalnom svijetu, čekajte da vidite kako će se tek odvijati u cyber svijetu. Mi prije svega moramo riješiti zaostatke, a pod tim smatram da trebamo potaknuti ubrzanu digitalizaciju privatnog sektora, prije svega poslovanja našeg malog i srednjeg poduzetništva, ali i javne uprave. U ekonomiji budućnosti u kojoj su promjene i bitne inovacije gotovo svakodnevna pojava fokus pametne države je uz to da čim manje smeta i koči inovativnost i poduzetničke inicijative, na brzoj izgradnji kvalitetne infrastrukture koja je preduvjet razvoja. Tu prije svega treba istaknuti optiku i 5G mrežu kao krvožilni sustav budućeg gospodarstva. Jer, u budućnosti slaba veza ili nedostatak signala neće uzrokovati samo nemogućnost spajanja na Instagram ili guglanja recepata, već zastoje u prometu, obustave proizvodnje, kolaps u zdravstvu…
U zadnje se vrijeme puno govori o potrebi jačeg povezivanja privatnog sektora i znanstvene zajednice. Može li to dovesti do jačeg tehnološkog uzgona Hrvatske?
- Ja vam to volim nazivati lokalnim trijalogom, suradnju između privatnog sektora, znanstvene zajednice i politike. I to nije ključ samo jačeg tehnološkog napretka Hrvatske već i napretka u svim ostalim sektorima. Držim da tu svi trebamo dijeliti krivnju. Nacionalna politika još nije prepoznala važnost digitalizacije, istraživanja i razvoja. Mladi inovatori u politici ne vide sugovornika, a na znanstvenu zajednicu još svi gledaju kao na generator kadrova, a ne ideja i inovacija. Naši IT-jevci moraju biti glasniji, njihovi problemi moraju biti jasni. Reforme obrazovanja moraju biti dubinske i cjelovite, a ne eksperimentalne i površne.
Na tom tragu potpisali ste nedavno nekoliko važnih sporazuma, među ostalim i s rektoricom riječkog Sveučilišta Snježanom Prijić-Samaržijom. Što time želite postići?
- Svjestan sam da ću biti uspješan onoliko koliko se uspijem okružiti kvalitetnim suradnicima. U proteklim sam se mjesecima naoružao ne samo znanjem, već i partnerima. Radim na kreiranju mreže institucija, poduzeća, NGO-a i pojedinaca koji dijele moju viziju budućnosti EU i Hrvatske, a imaju znanja, iskustva i motiva da zajedno mijenjamo stvari nabolje. Iznimno je zahtjevno kvalitetno raditi u odborima Europskog parlamenta, a spektar tema u kojima mogu pridonijeti zaista je širok. To nije posao za jednog čovjeka i njegov mali tim. Hrvatska je prepuna ljudi koji znaju, žele pridonijeti i žele mijenjati sustav, a ja želim biti glas tih ljudi u Parlamentu. S rektorom Barbierijem i rektoricom Prijić-Samaržijom, potpisao sam sporazume o suradnji kojima smo se obvezali jačati ulogu hrvatskih znanstvenih i privrednih subjekata i njihova sudjelovanja u programima koji se tiču istraživanja i inovacija.