Urbanizacija

U novim prometnim konceptima ključnu ulogu imaju umrežena autonomna vozila

AUTOR:

  • Sponzorirani sadržaj

OBJAVLJENO:

11.10.2019. u 10:59

AUTOR:

  • Sponzorirani sadržaj

OBJAVLJENO:

11.10.2019. u 10:59

Siemens AG

Ilustracija

Samo je nekolicina izuma izmijenila naše živote koliko automobil, koji je omogućio širim slojevima društva da prvi put dobiju individualnu mobilnost po pristupačnim cijenama. No u međuvremenu su postale vidljive i loše strane oko 1,2 milijarde vozila u svijetu. To do izražaja posebno dolazi u gradovima: automobilima je potrebno puno prostora, koji onda nedostaje ostalim sudionicima u prometu i koji se ne može upotrijebiti za izgradnju stanova, poslovnih zgrada ili zelenih površina.

Osim toga redovito uzrokuju prometne gužve, koje pak uzrokuju veliku ekonomsku štetu: samo će u Londonu doći do štete u visini od oko 180 milijardi dolara između 2014. i 2030. godine. Na to se još nadovezuju emisije štetnih plinova, smog i buka, od kojih stanovnici gradova pate, što sve češće izaziva prosvjede. I konačno, 1,25 milijuna ljudi širom svijeta svake godine izgubi život u prometnim nesrećama, od kojih su mnoge u gradovima i većinom zbog ljudske pogreške.

Potrebni su novi prometni koncepti

Situacija se neće popraviti sama od sebe, upravo suprotno: trend urbanizacije nesmetano se nastavlja, pa će potreba za individualnom mobilnošću u svjetskim metropolama nastaviti rasti, i to naglo. Zbog toga se traže novi prometni koncepti, poput onih u kojima ključnu ulogu imaju umrežena autonomna vozila (Connected Autonomous Cars – CAV). CAV-ovi mogu voziti bez ljudskog vozača (vidi okvir o stupnjevima automatizirane vožnje) i stalno su umreženi jedni s drugima i sa svojim okruženjem.

Njihove prednosti i njihov potencijalni utjecaj ispitani su u Siemensovoj studiji „Gradovi u vozačkim sjedalima – umrežena i autonomna vozila u urbanom razvoju“. Poruka studije je jasna: CAV-ovi omogućuju pametnu kontrolu prometa u stvarnom vremenu, i stoga obećavaju manje gužve u prometu. Na primjer, Boston Consulting Group procjenjuje da bi CAV-ovi mogli smanjiti vrijeme putovanja u urbanim centrima za 11 do 33 posto.

Osim toga, CAV-ovi manje griješe od ljudskih vozača (što dovodi do manje nesreća) i manje agresivno voze (što smanjuje emisije). I konačno, CA-Vovi daju potpuno nove mogućnosti i slobode za starije osobe i osobe s invaliditetom. „Slijepe i slabovidne osobe mogle bi putovati automobilom, što im je dosad bilo nezamislivo“, kaže Sue Sharp iz Kraljevskog društva za slijepu djecu u Velikoj Britaniji. Međutim, najveći pozitivan utjecaj na urbani život CAV-ovi će imati ako u dizajn uključe i drugi megatrend mobilnosti: električne pogone.

„To je ključno za klimu“, kaže Mark Watts, izvršni direktor inicijative C40 Cities Climate Leadership Group, koja okuplja 90 najvećih svjetskih gradova. „Električna autonomna vozila mogu značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova u gradovima i pomoći u prevladavanju krize kvalitete zraka u mnogim gradovima širom svijeta.“ Električna vozila također mogu postati dio pametne energetske infrastrukture, kao što je skladištenje viška vjetra i sunca u baterijama.

Siemens AG

Ilustracija

 

Međutim, same tehnologije neće biti dovoljne da se urbani promet učini humanijim i ekološki prihvatljivijim. Gradovi se moraju sami aktivirati uporabom vlastitih flota električnih CAV-ova kao modela i istodobno stvaranjem pravih uvjeta za privatni sektor. Jer ako posjedovanje vozila ostane prevladavajući model mobilnosti u budućnosti, ulice neće postati praznije, a i dalje će nedostajati parkirnih mjesta. Tek kada ljudi budu međusobno dijelili automobile, broj automobila značajno će se smanjiti, a njihova uporaba postat će ekonomičnija – na kraju krajeva, većina privatnih vozila oko 95 posto svog vremena danas troši u stanju mirovanja.

U svojoj studiji „Powering the Future of the Urban Mobility“ („Napajanje budućnosti gradske mobilnosti“) stručnjaci Siemensa istraživali su utjecaj kombinacije vozila na električni pogon i „zajedničke mobilnosti“ (gdje više korisnika dijeli vozilo) na urbani promet i kvalitetu života svojih stanovnika. Rezultat je jasan: zajednička električna mobilnost može poboljšati život u gradovima. „To smanjuje emisije stakleničkih plinova, poboljšava kvalitetu zraka te smanjuje troškove i uporabu površina“, kaže Julia Thayne, direktorica za inovacije i tehnologije za gradove u Siemensu i jedna od autora Siemensove studije. „Osim toga, stanovnici grada mogu u potpunosti redizajnirati uporabu javnog i privatnog prostora – pogotovo zato što je parkiranje nepotrebno i stanice za punjenje dostupne su svugdje.“

Zajednička mobilnost stvara prostor

Pozitivni učinci dijeljenja električnih vozila osjetili bi se širom svijeta – u gradu s visokim prihodima, a niskom gustoćom (npr. Los Angelesu) ili u metropoli koja pripada kategoriji visokog prihoda i visoke gustoće, za koju je najbolji primjer London. Ondje trenutačni prometni sustav i tržište nekretnina već dosežu svoje granice; jednostavno nema mjesta za izgradnju novih cesta, autobusnih linija ili stambenih zgrada. Ovdje zajednička mobilnost može stvoriti nove prostore. U primjeru grada iz studije – s nešto više od četiri milijuna stanovnika – 2035. godine izgrađeno je 258.000 novih stanova na bivšim parkiralištima. Godine 2050. to bi moglo biti čak 653.000.

Okoliš će također imati koristi od predviđene elektrifikacije privatnih vozila i autobusa (60 posto) i automobila koji se dijele (90 posto): idealno, emisije stakleničkih plinova iz prometa smanjit će se na nulu do 2050. godine, a emisije dušikova oksida (NOx) doći će blizu nule, za razliku od scenarija bez elektrifikacije u sektoru prometa. Jednadžba je jednostavna: zajednička e-mobilnost dovodi do zdravijeg okruženja (zbog električnih pogona) i do ponovnog osvajanja grada od strane njegovih stanovnika – jer manje individualnog prijevoza znači više prostora za ljude.

Siemens AG

Ilustracija

 

Stoga ne čudi što je Siemens nakon razgovora s kupcima i partnerima širom svijeta uvjeren u sljedeće: zajednička e-mobilnost brzo je i učinkovito rješenje prometnih problema s kojima se suočavaju gradovi. Ali do njega može doći samo ako se povežu odgovorne instance: na primjer općinski opskrbljivač električnom energijom, općine za prijevoz i izgradnju, kao i lokalni javni prijevoz. Između ostalog, oni moraju osigurati da su ulaganja u infrastrukturu za punjenje za zajednička električna vozila dovoljna da taj oblik mobilnosti učine privlačnijim.

I moraju djelovati brzo: „Iako mnogi gradovi imaju dugoročne ciljeve održivosti koji neće stupiti na snagu do 2035. ili 2050. godine, naša je studija pokazala da planiranje i ulaganja moraju početi sada“, kaže Thayne. „Danas je na nama da urbani promet učinimo humanijim. Budućnost će biti ono što mi od nje napravimo. Osim toga, gradovi bi trebali osigurati da se CAV-ovi ne natječu s javnim hi!tech 01|19 43 prijevozom. Novi modeli naknada za individualna putovanja mogli bi to spriječiti – na primjer korištenjem broja osoba u automobilima, trenutačnog stanja u prometu ili odredišta kao osnove za izračun. Na primjer, svatko tko bi vozio svoj automobil do kolodvora platio bi manje od onoga tko ide u smjeru prepune gradske jezgre. Također je važno javni prijevoz učiniti atraktivnijim pomoću novih usluga kao što su usluge na zahtjev do prijevoznih čvorišta. „CAV-ovi nisu čudotvorno oružje za smanjenje emisija ili smanjenje prometa“, kaže Watts iz C40. „No u kombinaciji s pravom strategijom i pravilnim propisima, oni sigurno mogu biti dio rješenja.“

Alternativni standardi mobilnosti

U budućim gradovima morat će se redefinirati ono što mobilnost čini učinkovitom. Mijenja li se komfor samo iz perspektive putnika u vozilu ili se treba uključivati i stajalište pješaka i biciklista? I nije li uspješna uporaba CAV-ova Kako bi gradski promet mogao izgledati u budućnosti? Gornja ilustracija prikazuje jednu od mogućnosti. Mobilnost u velikim gradskim središtima danas znači pametno umrežavanje načina prijevoza. također otvorila nove mogućnosti za osobe s niskim primanjima i osobe s poteškoćama u kretanju? Takva pitanja postavlja Camilla Andersen iz dizajnerske tvrtke Arup. Njezin je odgovor jasan: „Promijeni standarde i mijenjaš rezultate.“Siemens već desetljećima radi na pametnim sustavima upravljanja prometom te je stekao veliko iskustvo s autonomnim rješenjima za mobilnost. Kao jedna od deset najvećih softverskih tvrtki na svijetu, Siemens se može osvrnuti na brojne projekte u ovom području, kao što su prometne simulacije ili aplikacije za planiranje putovanja prema različitim načinima prijevoza. To znanje ulazi u Siemensovu seriju vozila koja voze sama: sustav se sastoji od pametne infrastrukture i mikroservisa, primjerice za kontrolu prometa, upravljanje voznim parkom ili određivanje cijena. Može integrirati sve vrste CAV-ova i jamči sigurno, učinkovito i optimizirano putovanje.