Nos za biznis

Osnivač prve bitcoin mjenjačnice u Hrvatskoj: samo prošle godine zaradili su 6 mil. kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 7:57

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 7:57

Zagreb, 090518.
Hoto toranj, Savska 32.
Nikola Skoric, vlasnik tvrtke ElectroCoin.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / Hanza Media

Nikola Škorić, vlasnik tvrtke ElectroCoin

Često ga pitaju za investicijski savjet o bitcoinu, ali na takva pitanja ne odgovara. Da zna, kaže, i sam bi davno investirao; on to smatra lutrijom i zato nije ulagao u bitcoine. Samo ih kupuje i prodaje preko svoje mjenjačnice koju je osnovao početkom 2014. godine. Njegov Electrocoin je bio prva, a sada je i najveća hrvatska mjenjačnica bitcoina.

Nikola Škorić (35) je i među osnivačima hrvatske Udruge blockchain i kriptovalute koja s partnerima iz Slovenije i Srbije u Zagrebu početkom lipnja organizira Balkan ICO Express & Blockchain Meetup. Očekuju da će se tu predstaviti 12 novih regionalnih projekata koji bi se mogli financirati kroz proces koji se naziva ICO (Initial Coin Offering), a u pitanju je izdavanje digitalnih ili kripto tokena. Dosad su u Hrvatskoj provedena dva ICO-a, a dva su u tijeku.

Diplomirao je računarstvo 2007. godine na zagrebačkom FER-u, a diplomski rad bio mu je na temu kriptografije jer ga je oduvijek zanimalo razbijanje šifri. No, ima i drugu ljubav, nuklearnu fiziku. Dobio je tako studentsku stipendiju NE Krško te je tamo po završetku studiranja i radio sve dok ga nije oduševila blockchain tehnologija. Pročitao je “whitepaper” Satoshija Nakamota, prvi dokument u kojem se spominje riječ bitcoin iz 2008. godine, što je bio pdf na devet stranica, na osnovi kojeg je Nakamoto iduće godine pustio u svijet bitcoin, i to je za Škorića bilo to. Počeo je i sam eksperimentirati jer, kako kaže, povijest razvoja tehnologije je povijest razvoja iznenađenja.

Bitcoin svakako spada u obje kategorije, a stalno iznenađuje skokovima cijene. Nisu stoga rijetki oni koji misle da će u skoroj budućnosti doseći vrijednost od 100 tisuća dolara, kao ni oni koji prognoziraju da će pasti na nula. Sve opcije su otvorene.

Čime vas je privukao blockchain i bitcoin pa ste na kraju otvorili i mjenjačnicu?

- Fascinirao me potencijal te tehnologije. Do 2008./2009. nije postojalo rješenje za problem decentraliziranog novca, a to je izrazito težak problem koji mi u matematici zovemo problem bizantinskih generala, kad tri neovisna aktera trebaju postići konsenzus, šalju si međusobno glasnike i nikako da se dogovore. Taj problem riješio je Satoshi Nakamoto u svom whitepaperu. Tada nisam mislio da to može imati veliku primjenu, da će doživjeti ovakvu eksploziju. Otprilike 2013. godine sam kupio prve bitcoine, za 100 kuna. Bilo je prilično komplicirano i sporo. Trebalo je ići u banku, poslati međunarodni transfer u Poljsku, gdje se to mijenjalo u zlote, jer je tada najpopularnija bitcoin burza MtGox imala račun u banci u Poljskoj, a to se onda slalo na njihov web site...

Tada su bitcoine uglavnom kupovali tehnički potkovani ljudi i njima je bilo potpuno normalno da koriste burze, ali sve više je bilo onih koji su to htjeli samo kupiti, ali jednostavnije. Mene je sve što se potom s tim dogodilo iznenadilo. Odmah sam vidio tehničku ljepotu blockchaina i bitcoina, ali nikad nisam razumio želju da se kupuje spekulativna kriptovaluta. Gledao sam svoje klijente i mislio - mene to ne interesira kao ulaganje, ja ću probati sagraditi nešto drugo.

Što ste vi napravili drukčije, što vas je motiviralo? I u čemu je razlika između bitcoin burze i mjenjačnice?

- Kad dođete na našu web stranicu, vi kupujete bitcoin od nas, po cijeni koju mi definiramo. Burza je tvrtka koja služi za spajanje ljudi koji jedni drugima nude bitcoine.

Motivirala me činjenica da ta zaista interesantna tehnologija ima primjenu u stvarnom svijetu, da postoje ljudi koji to zbilja koriste. Blockchain ima razne potencijale, no nevidljiva ruka tržišta je odlučila da će prva kvalitetna, raširena primjena biti upravo plaćanje.

Ja sam 2014. godine kupio jedan tablet bitcoinom i skužio: Da, ok, ovo je postala upotrebljiva platna mreža, ljudi će kroz par godina bitcoin početi koristiti kao platnu mrežu. To mi je bila vizija. Kako ne postoji usluga u Hrvatskoj koja ljudima omogućuje da jednostavno dođu do bitcoina kako bi mogli plaćati na internetu, rekao sam: Hajde da budem tu neki kotačić. Kriptovalute imaju, ako ih gledamo isključivo kao platnu mrežu, ogroman potencijal. Primjerice, više od polovice svjetskog stanovništva nema kvalitetan pristup bankovnim uslugama...

Zagreb, 090518.
Hoto toranj, Savska 32.
Nikola Skoric, vlasnik tvrtke ElectroCoin.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / Hanza Media

Nikola Škorić

 

Kakav je vaš trenutni biznis model?

- Mi smo dućan. Ako vam trebaju bitcoini, vi se možete registrirati na burzu, to će trajati par dana, morate poslati sve svoje osobne podatke, napraviti depozit, napisati nalog... To sve traje i nije trivijalno. Ljudi žele brzu i jednostavnu uslugu. Dođu na naš sajt, piše koliko će za određeni iznos dobiti bitcoina, napišu svoju bitcoin adresu i svoj email, uplate novac i čim on sjedne, dobiju svoje bitcoine.

Nemaju kod vas bitcoin novčanik?

- Ne, imaju ga negdje drugdje - na svojem mobitelu preko aplikacije, što funkcionira kao internet bankarstvo, ili online na nekom serveru. Kod nas se nema što opljačkati. No često se događaju hakiranja burzi. Tamo najprije morate položiti depozit, a ako burza nestane, nestao je i depozit. Ili, ako kupite bitcoine i ako ste lijeni pa ih ostavite da stoje na burzi, a ona potone, kao što se dogodilo s MtGoxom koji je držao 90 posto tržišta, ostanete bez svega.

Bitcoin bogataši svoje blago drže u posebnim sefovima, navodno su smješteni i po nekim tunelima, a svakako ne online, na serverima.

- To je tzv. cold storage, hladna pohrana bitcoina. To rade i velike bitcoin burze koje imaju desetke tisuća bitcoina. Postoje i hardverski novčanici “Trezor” i “Ledger Nano” koji funkcioniraju slično kao token za internetsko bankarstvo. Tu imate tzv. privatni ključ i samo vi možete “potpisati” transakciju. Te ključeve je doslovce moguće razrezati popola, kriptirati svaku polovicu, i jednu polovicu staviti u Moskvu, drugu u Zürich, pa... Tako vam nitko ne može ukrasti bitcoine, a također i ako imate privatni ključ za bitcoin novčanik na mobitelu. To nije online i ne može se hakirati. Naravno, ako izgubite mobitel, a niste privatni ključ pohranili na, recimo, stick, ostat ćete bez njih.

Bitcoin se nije razvio u skladu s vašom vizijom.

- Vizija bitcoina kao platne mreže nije se ostvarila. Umjesto programabilnog novca, završili smo u investicijskoj groznici, a ona, po meni, radi više štete nego koristi. Ja na to gledam kao dobitak na lotu. Naravno, ima ljudi koji jako dobro razumiju grafove, kretanje bitcoina i koji su na bitcoinu jako dobro zaradili jer su trošili 14 sati dnevno na gledanje tih grafova. Kao i na bilo kojoj burzi. To su trejderi, profesionalci, oni su zaradili, oni će zaraditi na bilo čemu, pa i na svinjskim polovicama.

No, taj rast cijene bitcoina je stvorio i neku famu među ljudima da samo ubaciš novac, sjediš i gledaš kako raste. To nije nešto što me pretjerano usrećuje.

Ne? Electrocoinu je to jako dobro došlo, pogotovo prošle godine kada ste imali čak 200 milijuna kuna prihoda i šest milijuna kuna dobiti, kako stoji u financijskom izvješću.

- Definitivno nam je jako pomoglo. Kako je rasla cijena bitcoina, tako su rasli i prometi. Prošle godine imali smo 100 posto rasta u svakom kvartalu.

Bilo je posve ludo, cijena je došla i do 20 tisuća dolara, sada je oko 7000 dolara, a na početku prošle godine bila je tisuću dolara. Mnogi su i izgubili novac.

- Da, pa i u domaćoj kriptozajednici koja je vrlo živahna sreo sam ljude koji su izgubili lijepi novac. Nakon svakog eksplozivnog rasta dođe i eksplozivni pad, a ljudi na to ne misle, ne gledaju na taj način. Ja sam na HTV-u ljudima, u Otvorenom, u prosincu prošle godine govorio da je to visokorizično ulaganje. Ljudi su kupovali kao sumanuti.

Od svake transakcije vi imate proviziju. Kolika je ona?

- Naša je naknada 3-3,5 posto. Mijenja se ovisno o uvjetima na tržištu. Neki kažu da im je to mnogo, ali cijena bitcoina se stalno mijenja, možete to pratiti uživo. Vaš je izbor hoćete li kupiti na burzi ili ćete platiti nama tri posto naknade i uzeti po našoj cijeni. No dok se vi registrirate na burzi, cijena će možda skočiti i 20 posto, pa ćete zapravo izgubiti.

Kakav je profil vaših korisnika? Jesu li među njima i tvrtke? 

- Nismo radili istraživanja o profilu korisnika. Ima ljudi koji kupuju za 100 kuna, jer to samo žele isprobati, do onih koji kupuju za stotine tisuća kuna, a ima i tvrtki, ali mi o našim korisnicima nemamo puno podataka. I dok nije bilo GDPR-a pitanje osobnih podataka bilo je dosta osjetljivo. U pitanju je novac. Mi smo skoro pa financijska institucija. Bitcoin nije definiran kao novac, ali može se i tako koristiti. Uvijek smo se trudili tome pristupati tako da anticipiramo regulativu i da ne prikupljamo mnogo podataka o klijentima.

Što znate o njima?

- Znamo email adrese i brojeve bankovnih računa. To je to. Minimum.

Kupuju li kod vas i veći bitcoin investitori?

- Dosta velikih investitora kupuje i prodaje preko nas jer mi izdajemo račun, što im je bitno zbog poreznika. Jer kako da plate porez na kapitalnu dobit, što da pokažu ako trguju preko burze? Neki isprint? Ovako imaju račun. Također, ako tvrtka kupi bitcoine, treba joj R1 račun, radi knjiženja.

Koje tvrtke to kupuju, koliko ih ima? Jesu li to uglavnom one koje se bave razvojem blockchain tehnologije?

- Širok je dijapazon tih tvrtki, ali o njihovu broju i vrsti nemam neku statistiku. Ima ih dosta, eksperimentiraju. Osim toga, tvrtke koriste bitcoin i za otkupnine kad ih hakeri napadnu virusima, pa onda preko nas kupuju bitcoine. Neko je vrijeme s time bila ludnica, ali sada toga ima manje, pojačane su antivirusne zaštite.

Je li i država, odnosno neka njezina institucija, bila među vašim klijentima?

- Da, bila je, ali ne bih ulazio u detalje.

Sigurno su vas kontaktirali već i policija, istražitelji, vezano uz neke njima zanimljive slučajeve. Što traže od vas?

- Tražili su savjete, objašnjenja, ali i konkretne informacije. To je škakljivo. Mi kao firma imamo više vanjskih pravnika koje angažiramo po potrebi nego zaposlenih programera. Surađujemo u potpunosti s tijelima, ali smo također vezani tajnom u odnosu na pojedine informacije, pogotovo osobne podatke. S obzirom na to da smo najstariji i najveći u Hrvatskoj kao mjenjačnica, dosta prometa ide preko nas i policija to zna, pa pita. S njima podijelimo informacije koje po zakonu smijemo, a što će oni s tom informacijom, ne znam.

Zagreb, 090518.
Hoto toranj, Savska 32.
Nikola Skoric, vlasnik tvrtke ElectroCoin.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / Hanza Media

Nikola Škorić, vlasnik tvrtke ElectroCoin

Sad imamo u Hrvatskoj na sudu u Velikoj Gorici i prvi slučaj istrage oko nelegalne zarade na bitcoinima. Postoji li način da se ta imovina uzme i što će država s time?

- To, naravno, ne znam. Možemo govoriti o presedanima. U Americi je bilo takvih zapljena. Primjerice, kada je FBI zaplijenio zaista velike iznose bitcoina u slučaju Silk Road. Američka je država nakon toga prodavala bitcoine na tržištu. Ne vidim zašto u nekom trenutku to ne bi napravila i hrvatska država.

Radite li vi s gotovinom? U Hrvatskoj danas već postoji i Bitcoin store koji radi s gotovinom.

- Zasad ne, tu postoje neke pravne nejasnoće s obzirom na propise o sprečavanju pranja novca.

Kolika je kriptozajednica u Hrvatskoj?

- U Splitu na nedavnoj konferenciji bilo nas je 300-tinjak. Tvrtki koje se bave blockchainom nema mnogo, 15-ak, ali ih je svaki dan sve više, a i velike kompanije polako ulaze u to, a siguran sam da sve banke eksperimentiraju s blockchainom.

Kad ste krenuli s biznisom 2014. godine, što su vam rekli u domaćim institucijama?

- Bio sam prvi koji je otvorio takvu mjenjačnicu, prvi sam krenuo izdavati račune, prvi poslao dopise HNB-u, odmah, u ožujku 2014. godine, pa Uredu za sprečavanje pranja novca, Poreznoj upravi i Hanfi. Pitao sam ih – što ćemo? Imam tvrtku Electrocoin, bavi se kupnjom i prodajom bitcoina, želim to raditi potpuno u skladu s hrvatskim propisima... Ljudi su ih tada prodavali maltene na cesti, uz 20 posto provizije i dobro zarađivali, ali to je sve bila siva zona. Moja je vizija bila da ću tu biti i za deset godina, kao regulirani entitet, možda i kao dio bankarskog sektora, ne znam...

Što su vam odgovorili? To je i dalje prilično neregulirano područje, a tada je bilo posve novo.

- Odgovorili su, da parafraziram, to se nas ne tiče, mi to ne reguliramo, to nije elektronički novac niti strana valuta niti platno sredstvo. Poslao sam potom drugi dopis s pitanjem: znači, mogu što hoću? Iz odgovora sam shvatio da imam zeleno svjetlo. U rujnu me kontaktirao partner Marin Maržić, koji je tada radio na polju računalne sigurnosti, i krenuli smo dalje zajedno. Nismo imali ured do listopada 2017. godine, do tada smo radili od doma. Sada nas je 11, a uskoro se selimo iz coworking prostora u novi koji ćemo unajmiti.

Zašto ste pokrenuli osnivanje udruge?

- Zbog edukacije javnosti, novinara, države i jedni drugih. Druga svrha je stvaranje zajednice, a treća utjecaj na reguliranje industrije. To će se dogoditi s nama ili bez nas, a država drukčije gleda na suradnju ako se radi o strukovnoj udruzi ili pojedinoj tvrtki.

Bili ste već u Poreznoj upravi. Zašto?

- Postoje problemi. Kako prikazati plaćanje kriptovalutama na računu. Postoji zakon o PDV-u i fiskalizaciji gdje je propisano kako izgledaju računi, a iz toga nije jasno kako ćemo mi izdati račun za nešto kupljeno bitcoinom. Zatim, pitanje: kako će se to oporezivati? Porezna je izdala mišljenje u kojem su napisali da svaki put kad netko izlazi iz kriptovalute u kunu mora platiti porez na kapitalnu dobit. Porezna uprava tretira bitcoin kao investiciju, pa se očekuje da, kao što morate platiti porez na kapitalnu dobit kad prodate dionicu neke kompanije, to morate i za kupovinu bitcoinom. Iz toga bi slijedilo da sam, kad kupim kavu i platim je bitcoinima, prešao iz bitcoina u kunu i moram ispuniti JOPPD obrazac, što je suludo. Poreznici su odgovorili kako oni to ne znaju drukčije riješiti. Razgovori o tome se nastavljaju.

Što želite postići?

- Mi bismo htjeli da bitcoin bude prihvaćen kao sredstvo plaćanja, kao što su to kartice ili, recimo, Paypal. Prvo, bitcoin je i zamišljen kao sredstvo plaćanja, a, drugo, tako se i koristi. Ne mnogo, ali upravo iz regulatornih razloga. Mora se riješiti taj problem s porezom na kapitalnu dobit. Ne možemo jednako tretirati bitcoin i dionicu neke kompanije. I eurom ili dolarom ljudi trguju, špekuliraju, postoji forex tržište na kojem se zarađuje na promjeni cijene tih valuta, ali nećemo ih zato tretirati kao dionice. Jasno, bitcoin nije valuta u Hrvatskoj, ali želimo objasniti relevantnim institucijama da može biti platna mreža. Zašto ne biste mogli koristiti debitnu ili prepaid karticu i plaćati preko nje bitcoinima? Takve kartice vani postoje. Mi obavimo procesuiranje tog plaćanja i pretvorimo bitcoine u kune koje će sjesti trgovcu na račun, po principu na koji se to radi kad je u pitanju kartica povezana s eurskim ili dolarskim bankovnim računom. Bitcoin bi mogla biti normalna platna mreža kao i sve druge kad bi je Porezna uprava tako tretirala.

Što su vam rekli?

- Shvatili su što govorimo, ali nisu nas shvatili previše ozbiljno. Ponovili su da se bitcoin koristi kao investicijski instrument. Razumijem ih, to je ono što oni vide, ali mi imamo spremnu uslugu koju bismo mogli ponuditi u dućanima, da primaju plaćanja u bitcoinima.

Sada prikupljamo informacije o situaciji u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, primjere iz prakse, proučavamo relevantne zakone i mišljenja kako bismo mogli predložiti neke promjene i konkretna rješenja. Mi znamo potrebe industrije i želimo predložiti rješenja Vladi, ako je zainteresirana da pomogne domaćoj blockchain industriji. Neki dan je objavljena vijest da je u Sloveniji u toj industriji već otvoreno 13 tisuća radnih mjesta.

Slovenija je u tome daleko naprednija od nas.

- Oni su miljama ispred nas po broju blockchain tvrtki i projekata, a i proaktivnosti svoje Vlade. Primjerice, na hrvatsku blockchain konferenciju u Zagrebu iz hrvatske Vlade nije došao nitko, ali je došao slovenski državni tajnik Tadej Slapnik, koji se time bavi. Slovenski premijer je također davao izjave o namjerama oko blockchaina. Općenito, Slovenci imaju jako živu blockchain scenu, a drugu najveću dolarsku bitcoin burzu u svijetu, Bitstamp, pokrenula su dva Slovenca, Nejc Kodrič i Damjan Merlak, koji su sada među deset najbogatijih Slovenaca. Licencu za rad dobili su u Luksemburgu, ali račun imaju u Sloveniji.

Što se kuha u Europi oko regulative? Hrvatska sigurno neće sama iskakati. 

- Europska unija ima sjajan pristup – odlučili su pustiti to cijelo područje da se razvija. U rezoluciji Europskog parlamenta piše da je područje blockchain tehnologije s jako puno potencijala, da ono ne ugrožava monetarni sustav te da će biti potrebna određena regulacija, ali da pritom treba jako paziti da se ne uguši njen razvoj. Mislim da je to sjajan pristup. Kriptoindustrija je posve nova i drukčija industrija.

No taj blagi europski pristup se više odnosi na blockchain kao tehnologiju, a manje na kriptovalute. 

- Odnosi se na jedno i na drugo, ali fokusira se na tehnologiju podijeljene glavne knjige (distributed ledger technology). Bilo bi dobro da se Hrvatska drži takvog europskog pristupa, ali i da se, prije nego dođe do sveobuhvatnog rješenja, riješe životna, praktična pitanja koja nam sada stavljaju klipove pod noge svaki dan.

U Americi je pristup stroži.

- Da i zato neki europski ICO projekti ne primaju ulagače iz SAD-a. No, poanta ICO-a je upravo u tome da je pristup kapitalu lakši od klasičnog.