Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske, održan u ponedjeljak na Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), bio je posvećen STEM-u kao obrazovnom i razvojnom potencijalu hrvatskog društva, ulozi žena u inženjerstvu te umrežavanju mladih hrvatskih inženjera sa svojim europskim kolegama.
''Nastavljamo sa politikom kontinuiteta i dinamiziranja promicanja važnosti i etike inženjerskog poziva. Prvenstveno što se tiče sustavne i trajne brige o cjelovitom životnom usavršavanju hrvatskih inženjera. To, između ostalog, obuhvaća daljnje poticanje formalnog i neformalnog te informalnog odnosno cjeloživotnog obrazovanja. Uz to namjeravamo postupno razvijati i druge aktivnosti godišnjeg karaktera kako bi hrvatska inženjerska struka objedinjena u 37 inženjerskih udruga, 9 podupirućih članova i više od 10.000 inženjera u zemlji i inozemstvu bila što vidljivija, prepoznatljivija i time uvažavanija u hrvatskom društvu i gospodarstvu,'' naglasio je u svom uvodnom govoru dipl.ing.građ. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza.
Glavna tema skupa bila je uloga STEM-a u obrazovnom i razvojnom potencijalu hrvatskog društva. STEM, inače, uključuje četiri riječi odnosno područja: science (skraćeno S), što podrazumijeva prirodne znanosti – fiziku, kemiju, biologiju, geologiju; technology (skraćeno T), što uključuje kao važnu sastavnicu i digitalnu tehnologiju; engineering (skraćeno E), š77to obuhvaća tehničke znanosti i struke; te mathematics (skraćeno M) – matematiku.
Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza
'''Bez intenzivnijeg udjela STEM-a u hrvatskom obrazovnom i razvojnom segmentu nema opstanka niti jednog zajednice pa tako ni hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini,'' upozorila je prof.dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica HIS-ovog odbora za FEANI, pojašnjavajući da ''samo dobro obrazovani inženjeri s kompetencijama koje mogu koristiti u razvoju gospodarstva i održivom razvoju osiguravaju svojem okruženju potrebne resurse za održavanje života u nekom području. Ujedno nastavljamo sa našim trajnim naporima da hrvatski inženjeri uživaju ista prava na europskom tržištu rada kao i njihove europske kolege, te da se što ravnopravnije uključuju u projekte i poslove koji se na tom tržištu nude, radeći ih iz Hrvatske.''
Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu napomenula je da je izuzetno važno da se STEM obrazovanje, podloge i znanja uključe osim kod prirodnih i tehničkih znanosti i u području biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti kao i u još nekim interdisciplinarnim područjima unutar društvenih znanosti.
Europske inženjerske kartice
Dirk Bochar, glavni tajnik FEANI-a je istakao da FEANI, europsko udruženje koje objedinjuje 34 nacionalne europske članice sa približno 3,5 milijuna inženjera u Europi, potiče na europskoj razini u suradnji sa hrvatskim kolegama bolje profliranje inženjera za potrebe europskog i svjetskog tržišta. Izuzetno važna inicijativa su evaluacije studijskih programa za FEANI EEED listu, izdavanje inženjerskih iskaznica kojima se osigurava mobilnost inženjera, te odgovarajuće EUR ING titule, kao brand u prepoznavanju inženjera sa potrebnim kompetencijama na tržištu.
EYE Hrvatska (European Young Engineers), kao dio HIS-a, je samo nakon dvije godine od učlanjenja postala jedna od najboljih i najaktivnijih članica ove europske organizacije koja predstavlja 350.000 mladih europskih inženjera, naglasio je Mario Dokoza, mag.ing. traff.
''Mladi europski inženjeri su uočili nedostatke u području inženjerstva te se udružili kako bi zajedno utjecali na europske politike – od edukacijskih modela, popularizacije STEM područja, mobilnosti inženjera do pojednostavljenja zaposlenja diljem EU-a. Hrvatska se tako izborila za organizaciju konferencije EYE – a u svibnju 2021. u Zagrebu na kojoj se očekuje više od 150 predstavnika iz 22 europske države''.
Nagomilani problemi se ne mogu riješiti samo muškim pristupom
‘’Svijetom politike vladaju muškarci, to je neosporno, kao što je neosporno da je upravo politika dovela do točke razvoja čovječanstva u kojem se sada nalazimo. Žene u inženjerstvu i dalje predstavljaju manjinu, ali njihov broj raste i to je dobro, istakla je u svom osvrtu dipl.ing. Olga Štajduhar Pađen dodajući da se nagomilani problemi na našem planetu neće moći riješiti bez inženjera i samo muškim pristupom.
Daniel Patrick Balestrini sa Sveučilišta u Regensburgu je pojasnio gdje je početak početak inženjerstva kao struke te mogućnosti kako da se dosegnuta razina znanja održi na razini potreba i kompetencija.
Hrvatski inženjerski savez, sljednik Kluba inžinirah i arhitektah, koji je kao preteča HIS-a osnovan davne 1878. godine, inicirao je inače davne 1891. godine prve rasprave o visokom tehničkom obrazovanju.
U svojoj burnoj povijesti HIS je mijenjao svoje ime čak devet puta. Veliki rezultat brojnih nastojanja je osnivanje Tehničke visoke škole koju je 1919./1920. upisalo prvih 255 studenata, a 1926. je Tehnička visoka škola kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu.
Danas HIS djeluje kao krovna udruga gotovo svih inženjerskih profesija u trajnom nastojanju okupljanja inženjera, promociji i potrebnom pozicioniranju inženjerskih profesija, osiguravajući tako nužni utjecaj inženjera na razvoj tehnologije, gospodarstva i kvalitete života.