Futurist iz Palo Alta

Musk pred velikom objavom, želi spojiti mozak i računalo kako bi komunicirali putem misli

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2019. u 15:11

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2019. u 15:11

iStock, Profimedia, Sciencephoto RM

Elon Musk

Koliko god računala bila brža i bolja od ljudi u čistom računanju i izvođenju algoritama, ljudski je mozak, barem zasad, još uvijek šampion interakcije sa stvarnim svijetom - prepoznavanja predmeta, životinja, lica, procjenjivanja udaljenosti, ali i apstraktnog razmišljanja. Računala će još neko vrijeme biti samo alatke, no njihova se uloga ubrzano mijenja i sve češće će početi preuzimati i “naše” poslove.

Poduzetnik Elon Musk vjeruje da ćemo, ako u budućnosti ljudi žele ostati relevantni i zadržati korak s računalima, morati razviti puno učinkovitije načine komuniciranja s njima, počevši od tipkovnice, miša i mikrofona. U tu svrhu je i osnovao jednu od svojih brojnih kompanija, Neuralink, čiji je konačni cilj stvoriti gladak i učinkovit spoj između mozga i računala. Ako je vjerovati Musku, tvrtka je nakon dvije godina rada pred prvom velikom objavom.

Dok svijet čeka najnoviji izum iz Muskove radionice, tim znanstvenika sa Sveučilišta California u San Franciscu objavila je ovaj tjedan rezultate zanimljivog eksperimenta, koji bi se mogao smatrati jednim od prvih koraka na putu do Muskovog cilja - stvorili su moždani implantat koji pretvara misli u govor.

Uz brojne druge primjere ove tehnologije u povojima, sljedeće bi desetljeće moglo biti obilježeno usporednim razvojem umjetne inteligencije i kibernetike.

Ta tehnologija za sada ima mnoga imena - sučelje mozga i računala, uma i stroja, mozga i stroja, neuralne kontrole ili izravno neuralno sučelje, no radi se o istoj ideji - dvosmjernoj komunikaciji koja se odvija brzinom misli.

Kako smo došli do ovdje?

Čim je čovječanstvo razvilo prve strojeve, razvilo je i prva sučelja uz pomoć kojih je čovjek mogao upravljati tim strojevima. Tkalački stan imao je ručke, a parni stroj ventile i poluge. Računala su kroz desetljeća razvoja završila s tipkovnicom, mišem i zaslonom kao primarnim sučeljem. Tipkovnica vuče svoje korijene još od pisaćeg stroja i teleprintera te predstavlja tehnologiju stariju od 100 godina, a razvoj miša počeo je još 1964. - prije više od pola stoljeća.

Unatoč eksponencijalnom rastu broja tranzistora na čipovima, koji je doveo do eksplozije razvoja informatičkih tehnologija, način na koji ljudi komuniciraju s računalima gotovo se uopće nije mijenjao.

Što smo postigli do sada?

Krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća znanstvenici su počeli eksperimentirati s invazivnim sučeljima, implantatima, koji su pomogli slijepima da povrate dio vida. Digitalni senzori registrirali bi svjetlost i slali je elektrodama usađenima u mozak. Slanje signala u drugom smjeru, od mozga do stroja, razvijalo se u sklopu protetike, gdje su ljudi s različitim oblicima invaliditeta uz pomoć implantata mogli izravno upravljati svojim protezama. S razvojem neuralnih mreža i strojnog učenja, tehnologije koja bi se mogla pokazati ključnom i za umjetnu inteligenciju i kibernetiku, računalni algoritmi naučili su interpretirati i govor, kao još jednu metodu sučelja između čovjeka i računala.

Neinvazivna sučelja, temeljena na elektrodama postavljenima na glavu ili “plivačkim kapama” s elektrodama, također su se pokazala uspješnima u jednosmjernoj komunikaciji - američko ratno zrakoplovstvo eksperimentiralo je s upravljanjem simuliranih zrakoplova uz pomoć “misli”. No, takva sučelja zasad ne mogu slati povratne signale u mozak.

Što Musk želi ostvariti?

Deklarirani cilj Neuralinka jest izraditi dvosmjerno sučelje između mozga i računala, sustav visoke protočnosti, koji bi mogao primati verbalne i motoričke naredbe iz mozga te omogućiti ljudima da s računalima komuniciraju “brzinom misli” - brže nego što bi mogli govoriti, tipkati ili klikati mišem, a dobivati povratne informacije brže nego što bi ih mogli čuti ili pročitati.

Koji je njegov plan?

Nakon početne najave o osnivanju kompanije, Musk je bio dosta zatvoren što se tiče daljnjih detalja, osim ovotjedne najave da će uskoro biti spremni nešto objaviti. No, na temelju njegovih dosadašnjih tvrtki, Musk je u svakoj imao seriju progresivno većih, izvedivih ciljeva, od kojih bi svaki mogao imati komercijalne primjene kako bi omogućio dalje financiranje.

U slučaju Neuralinka, za pretpostaviti je da će prve aplikacije tvrtkine tehnologije predstaviti komercijalnu verziju implantata ili “kapa” za izravno upravljanje - najvjerojatnije protezama za osobe s invaliditetom, no moguće je i da će se ista tehnologija koristiti za rudimentarno upravljanje računalima.

Zašto Musk razmišlja o spoju mozga i računala?

Musk je osoba koja gleda u budućnost, a ono što vidi u budućnosti razvoja umjetne inteligencije ga plaši. Već u bližoj budućnosti, vjeruje, računala će nadmašiti ljude u većini rutinskih intelektualnih zadaća, a potom i u onim zahtjevnijim. Kada dođe do toga, ljudska će bića biti zastarjeli modeli i neće se moći nositi s brzinom i sposobnostima računala. Na tržištu rada ljudi više neće biti potrebni, a ako umjetna inteligencija u potpunosti preuzme društvo, najpozitivniji scenarij za ljude je da ćemo postati ekvivalent kućnih ljubimaca - zbrinuti i možda tetošeni, ali bez prave svrhe. No, kada bi bilo moguće “nadograditi” mozak, spojiti ga s računalom, pružiti mu izravnu vezu s cijelim internetom i omogućiti mu da u trenu prikupi sve informacije koje mu trebaju, ljudi bi još uvijek mogli imati važnu ulogu, a s računalima bi mogli biti partneri, a ne štićenici. Musk svoj cilj spajanja ljudi i računala vidi kao jedini način da čovječanstvo ostane relevantno u budućnosti.

Što mu je bila inspiracija?

Nije tajna da je Musk veliki obožavatelj škotskog pisca znanstvene fantastike Iaina M. Banksa. Njegove dvije robotske platforme za slijetanje SpaceX raketa nazvane su prema svemirskim brodovima iz Banksovih djela - “Just read the instructions” (Samo pročitaj uputstva) i “Of course I still love you” (Naravno da te još volim). Inspiraciju za Neuralink našao je u seriji Banksovih knjiga o “Kulturi”, naprednom ljudskom društvu kojim u potpunosti upravljaju umjetne inteligencije. Ljudi u tim pričama ubrzo nakon rođenja dobiju implantat, “neuralnu čipku”, uz pomoć koje mogu izravno komunicirati sa strojevima ili jedni s drugima, poput telepatije. Muskova vizija budućnosti uvelike se preklapa s Banksovom, u tome da ju Musk smatra najboljim mogućim scenarijem suživota ljudi i strojeva.

Koji je najveći problem?

Povratne informacije bez invazivnih procedura. Mozak je izrazito plastičan organ, koji se prema svim dosadašnjim eksperimentima relativno lagano prilagođava novim signalima, čak i ako dolaze od stranih tijela - implantiranih elektroda.

No, koliko god lagano možemo očitavati signale iz mozga bez potrebe za otvaranjem lubanje, toliko nam je teško slati ih izravno u mozak. Do sada nije isproban uspješan način kako poslati signale u mozak bez elektroda, što je glavni razlog zbog kojeg su se sva dosadašnja sučelja mozga i računala koristila sekundarnim sučeljima za povratne informacije - zaslonima i zvučnicima. Radi se o problemu koji možda uopće i nije rješiv, no alternativa bi bila razvoj niskoinvazivnih, biološki internih implanata.

Čak i ako uspije razviti takvu tehnologiju, pitanje je koliko bi ljudi pristalo na ugradnju implantata u mozak samo da bi brže i lakše razgovarali s računalima. Musk bi sigurno pristao prvi, no morat će proći mnogo vremena prije nego što će većina dijeliti njegov entuzijazam.