Ivan Petrović, FER

Kreće u stvaranje temelja robotske industrije, za prijavu projekta nema pomoć države

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.5.2018. u 13:58

Zagreb, 101212.
Fakultet elektronike i racunarstva.
Profesor Ivan Petrovic, strucnjak za inteligentne robote koji je do sad od EU dobio preko 3 milijuna eura za projekt centra izvrsnosti, pozira u labosu pokraj robotskih ruku koje su razvili studenti FER-a.
Na fotografiji: Ivan Petrovic - profesor robotike na FERu.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Ivan Petrović, FER

Dosad je vodio više od 30 domaćih i 20 međunarodnih znanstvenih projekata, dobitnik je Državne nagrade za znanost (2011.), moglo bi se reći da je spiritus movens umrežavanja zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva s europskim znanstvenim institucijama i kompanijama. Profesor Ivan Petrović, zaposlen na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a, trenutno se pak bavi pripremom kapitalnog projekta fakulteta teškog 35 milijuna eura - osnivanja centra izvrsnosti za autonomne i kooperativne robotske sustave, što je zajednički obećavajući poduhvat s Kraljevskim institutom za tehnologiju (KHT) iz Stockholma.

Prijavu s poslovnim planom mora pripremiti i predati sredinom studenog, ali svi puzzli još nisu posloženi, intenzivno na tome radi. Svakako, cilj je stvoriti istraživačku i stručnu jezgru za razvoj hrvatske robotske industrije. 

U posao oko robota svih vrsta vrlo je strastveno uključen, nevjerojatnom brzinom nabraja što radi ili planira kroz Laboratorij za autonomne sustave i mobilnu robotiku na FER-u, a ta se bujica riječi zaustavlja samo kad ga prekine neka  telefonska „prozivka“. Potom nastavlja dalje točno gdje je stao. Na pitanje kako je postao tako umrežen, odgovara uz smijeh da je na tome počeo raditi prije 15-ak godina jer je shvato da je to jedini način za razvoj.

Kako je sve krenulo

„Sustavno sam odlazio na znanstvene konferencije po Europi. Tako vas drugi uoče, svidi im se što radite i pozovu vas u projekt. Uspjeli smo, dok još Hrvatska nije ni bila članica EU, ući u projekt iz europskog znanstvenog programa FP5. Tako je sve krenulo“, priča. Sada je FER već poznat u području robotike te je interes takav da su jednu projektnu prijavu upravo odbili; nemaju dovoljno ljudi. Angažirani su na nekoliko velikih projekata, na nekima i zajedno s domaćim kompanijama - primjerice s Dok-Ingom, koji razvija daljinski upravljano vozilo za djelovanje u ekstremnim uvjetima, dok su u europski  projekt koji vode Finci kao partnera pozvali Muraplast.     

Na početku karijere radio je u Končarevom institutu za elektrotehniku, a suradnju s tim institutom nije prekinuo ni na FER-u. Već dvije godine zajedno su u velikom konzorciju koji vodi njemački Karlsruhe Institute of Technology (KIT). Projekt oko kojeg su se okupili financiran je kroz europski program Obzor 2020 i vezan je uz funkcioniranje robota u golemim skladištima. Zove se SafeLog (Safe human-robot interaction in logistic applications for highly flexible warehouses), a u njega je uključena i logistička kompanija Swisslog u vlasništvu njemačke kompanije KUKA, jednog od vodećih svjetskih proizvođača industrijskih robota.

Na pitanje kako je došlo do toga da FER i Končar institut sudjeluju u tom projektu, Petrović odgovara: “Jednostavno. Pozvali su me da dođem u Karlsruhe na dva dana, da malo mozgamo. Sam sam si platio avionsku kartu i hotel.  Tamo su bili i ljudi iz Swissloga i dali su nam ideju, rekli su što im treba u skladištima kojima upravljaju, a to je bio za nas znanstveni izazov. Tako je nastao projekt vrijedan 4,7 milijuna eura i konzorcij u kojem sudjeluje ukupno šest partnera. Končarev institut i FER su za naš dio projekta, sigurnosni prsluk za skladišne radnike s kamerom i radio senzorima, povukli više od milijun eura.”

Veliki i teški roboti

Najavljuje da će beta verzija prsluka biti u listopadu ove godine predstavljena u Madridu, na robotičkoj konferenciji IEEE IROS 2018, a prođe li sve dobro, kreću u potragu za tvrtkom koja će ga proizvesti. Prsluk je važan dio cijelog projekta jer, tumači nam, javlja centralnom sustavu gdje se nalazi radnik kada mora ući u veliko robotizirano skladište poput onih koja danas otvara Amazon i druge globalne kompanije. 

“Ti su roboti veliki, teški i kreću se brzinom metar u sekundi. Kad se dogodi neka izvanredna situacija pa radnici moraju intervenirati u skladištu, robote treba preusmjeriti ili usporiti kako bi radnici bili sigurni. Mi za njih radimo prsluk, a drugi partneri razvijaju pametne naočale koje će ih voditi po skladištu”, priča Petrović.  

Odmah navodi i drugi projekt, gdje je FER također angažiran s Končarom, zove se Safetram (Sustav za povećanje sigurnosti vožnje javnog urbanog tračničkog prometa), a financiran je kroz  natječaj iz EU fondova sa 13,2 milijuna kuna. Tu se bave razvijanjem rješenja za  tramvaje, a za sada sami testiraju rješenja koja bi trebala pomoći  vozačima tramvaja da smanje opasnost od sudara. Nadaju se, kaže Petrović, da će tijekom projekta biti u prilici provjeriti rješenja i na stvarnom ZET-ovom tramvaju.       

Njemu je pak trenutno najvažnija prijava za robotički projekt pod nazivom ACROSS, koji razvija sa uglednim švedskim KHT-om i želi prijaviti za Teaming program Obzora 2020, a s kojim je već pomalo u škripcu jer kasni konkretna potpora države. Od 35 milijuna eura, koliko je projekt vrijedan, država mora osigurati 20 milijuna eura za zgradu i opremu.

„Bit će to 'role model' za buduću mrežu instituta u Hrvatskoj.  Iz europskog programa plaćat će se istraživači, a hrvatska država treba osigurati ostalo.

Prva faza natječaja

Prošle su godine prošli prvu fazu natječaja kako bi u Zagrebu osnovali taj centar izvrsnosti, gdje bi se moglo zaposliti u konačnici 60-100 istraživača, iz Hrvatske i  inozemstva, a do sredine studenog ove godine moraju aplicirati za drugu fazu, gdje traže 15 milijuna eura. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić ga je opisao najznačajnijim projektom hrvatske znanosti, napominje Petrović, pa se nada da će podrška domaćih institucija ipak uslijediti. 

Preko Teaminga se stvaraju novi ili osuvremenjavaju postojeći centri izvrsnosti u EU u suradnji s vodećim znanstvenim institucijama. Program ima dvije faze – prva za razvijanje poslovnog plana u skladu sa strategijom pametne specijalizacije zemlje domaćina, a druga pruža financijsku pomoć za osnivanje centra.        

“Europska komisija traži da se takvi centri izdvoje s fakulteta kako bi znanstvenici imali veću autonomiju te kako bi mogli primati i veće plaće, što će smanjiti odljev mozgova. To je odlična prilika. Uložit ćemo 10-ak milijuna eura samo za opremu“, najavljuje Petrović. Dodaje da su za sudjelovanje u projektu  zainteresirane domaće tvrtke, ali i švedski Saab, a i neke druge europske tvrtke su im uputile pisma potpore.

On bi pak da se snažnije uključe i džava i/ili grad, pa i kao suvlasnici. Zemljama u okolici su slični projekti  već uspjeli. U Vojvodini su pokrenuli centar izvrsnosti kojem je koordinator Biosense institut u suradnji sa sveučilištima u Novom Sadu i Wageningenu. Projekt se zove Antares i razvija ICT rješenja za poljoprivredu.

“U roku dva mjeseca od prolaza na prvoj fazi natječaja   Vojvođani su osnovali institut, angažirali 40 ljudi te dobili od države na privremenu uporabu zgradu od 2000 četvornih metara dok se za njih ne izgradi nova. Sada niče na Dunavu. Svi su u vladi stali iza njih. U drugoj fazi natječaja bili su zato najbolje rangirani projekt, ukupno vrijedan 28 milijuna eura, i sada već imaju 150 ljudi”, naglašava Petrović.  

Nabraja također da Mađarska već ima dva Teaming projekta koja razvija u suradnji s partnerima iz Francuske, Njemačke i Austrije (centre izvrsnosti molekularne medicine te informatike), a i Slovenija ima jedan u Kopru za održivu gradnju (koordinator je Sveučilište Primorska, u suradnji s njemačkim Fraunhofer institutom), dok se hrvatski ACROSS kandidira u području robotike s primjenom za poljoprivredu, zaštitu okoliša te proizvodne male i srednje tvrtke. Odluka o financiranju iz europskog programa pada iduće godine.