Veliki svjetski proizvođači automobila poput Toyote, Forda, Volkswagena, Hyundaija, Škode, Suzukija, Daimlera, grupacije Renault-Nissan-Mitsubishi... u posljednjih dvadeset godina investirali su ukupno 13 milijardi eura u zemlje središnje i istočne Europe. Dodatnih sedam milijardi eura investirali su Bosch, Michelin, Denso, Magna i ostali veliki svjetski dobavljači originalne opreme u autoindustriji.
U prvom valu veliki svjetski igrači ulagali su u autoindustriju primarno u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji, a u drugom valu i u druge zemlje srednje i istočne Europe - najviše u Rumunjsku, Slovačku i Srbiju.
Pelješki most
U tim su zemljama poznati svjetski proizvođači vozila gradili proizvodne pogone, ali su puno ulagali i u istraživanje i razvoj. Veliki igrači predvođeni Škodom, Toyotom i Hyundaijem samo su u Češkoj od 1998. godine do danas investirali 4,8 milijardi eura, a u istom razdoblju u Češkoj su pogone otvarali i veliki proizvođači opreme u autoindustriji. Kompanije poput Boscha i Densa investirale su u zadnjih dvadeset godina dodatnih 1,9 milijardi eura u tu zemlju. Hrvatsku su sve te silne investicije zaobišle.
A kako je Hrvatska danas mogla izgledati da je bilo drugačije i da smo se na vrijeme priključili susjedima u privlačenju ogromnih direktnih stranih investicija u autoindustriju oslikao je Mate Rimac, osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila, u svojoj prezentaciji na gospodarskom skupu “Croatia E-mobility forum” održanom u utorak u Zagrebu u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) i Jutarnjeg lista.
Umjesto sadašnjih 2800 radnih mjesta u sektoru proizvodnje vozila i autoopreme Hrvatska je mogla unazad dvadeset godina stvoriti dodatnih 26 do 48 tisuća radnih mjesta. Umjesto sadašnjeg udjela autoindustrije u ukupnom hrvatskom BDP-u od 0,5 posto, proizvođači automobila i automobilske opreme mogli su povećati ukupni društveni proizvod zemlje za nekoliko postotnih poena. Primjerice, udjel autoindustrije u ukupnom gospodarstvu Češke, Slovačke i Mađarske trenutačno iznosi između 4,3 i 5,8 posto.
Sve kompanije koje su investirale u slovačku autoindustriju zajedno godišnje u tamošnji državni proračun uplate oko 420 milijuna eura kroz poreze i socijalna davanja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, primjerice). Tim novcem, ilustrirao je Rimac, Hrvatska bi svake godina mogla izgraditi jedan i pol Pelješki most ili 23 sveučilišna doma ili pak 53 nove škole.
Da se Hrvatska pridružila okolnim i po mnogo čemu usporedivim državama (razini plaća, snage ekonomije, broja stanovnika...) poput Slovačke, Mađarske ili Srbije u prvom ili drugom valu privlačenja velikog broja stranih investicija u automobilskoj industriji danas bi taj sektor dodatno pridonosio ukupnom bruto društvenom proizvodu naše zemlje s 300 do 700 milijuna eura svake godine.
Rimac u svojoj prezentaciji objašnjava da je Hrvatska privlačenjem i poticanjem stranih investicija poznatih svjetskih proizvođača vozila i automobilske opreme mogla biti ekonomski stabilnija država s manjom ovisnosti o jednoj gospodarskoj grani - turizmu.
Povećanje izvoza
Razvoj auto i s njom povezane industrije duboko bi promijenio i vanjskotrgovinsku bilancu Hrvatske. Primjerice, Slovenija godišnje izveze samo automobila i autodijelova u vrijednosti tri milijarde dolara, dok ukupni godišnji izvoz Hrvatske iznosi 13,3 milijardi dolara.
Osim procjene da je razvoj autoindustrije u posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj mogao stvoriti dodatnih 26 do 48 tisuća novih radnih mjesta, Rimac u svojoj analizi navodi podatak da je produktivnost u autoindustriji 19 posto veća nego u ostalim, glavnim hrvatskim proizvodnim industrijama, te da su plaće u autoindustriji na godišnjoj razini 2400 eura veće nego u glavnim proizvodnim sektorima u našoj zemlji.
Razvoj autoindustrije povećao bi gospodarsku moć zemlje i ponudu poslova pa je dio od stotine tisuća građana koji su u posljednjih desetak godina iselili iz zemlje mogao ostati u Hrvatskoj. To bi povećalo i porezne prihode, kaže Rimac.
Osnivač kompanije koja danas zapošljava više od 500 radnika iz 29 različitih država svijeta, kaže da su dosad privukli više od 60 milijuna eura stranih investicija, a da će uskoro jedna kompanija u Rimac Automobile investirati čak 150 milijuna eura.
Rimac kroz dvije do tri godine planira izgraditi veliki “kampus” za rastuće potrebe proizvodnje, razvoja i istraživanja svoje kompanije, po uzoru na onaj McLarena u Velikoj Britaniji. U tom projektu, jasno, očekuje suradnju Vlade, a aktualnoj vlasti predložio je i implementaciju mjera iz svog akcijskog plana za razvoj i privlačenja stranih investicija u hrvatsku autoindustriju.
Porezne olakšice
U svojoj prezentaciji na gospodarskom skupu “Croatia E-mobility forum”, Rimac je naveo 19 akcijskih mjera koje bi država trebala poduzeti za ubrzanje napretka automobilske industrije u Hrvatskoj.
Dok porezna stopa za manje i prosječne prihode Hrvatsku čini donekle konkurentom s rivalima iz srednje i istočne Europe, stopa na veće, inženjerske plaće Hrvatsku čini nekonkurentnom, kaže Rimac. Predlaže smanjenje te stope s 36 na 20 posto, kao i veće poticaje investitorima koji otvaraju nova radna mjesta, porezne olakšice za tvrtke koje se primarno bave istraživanjem i razvojem, te pomoć Vlade pri zapošljavanju bračnih partnera visokoobrazovanih stranaca koji dolaze raditi u Hrvatsku, te državnu pomoć za troškove njihova stanovanja.
Hrvatska bi ulagače mogla privući i legalizacijom testiranja autonomnih vozila na našim javnim cestama.
Veliki angažman i promjene Rimac očekuje i od obrazovnog, posebno visokoškolskog sustava. Sveučilišta bi, kaže, trebala zapošljavati profesore iz STEM područja s visokim referencama, Vlada bi trebala investirati u opremanje fakulteta, povezivati fakultete s potencijalnim investitorima, a Sveučilišta bi trebala uvesti nove studijske programe iz područja umjetne inteligencije i robotike. Rimac napominje i potrebu za osnivanjem međunarodnih škola.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak slaže se s Matom Rimcom da je obrazovanje temelj uspjeha i društva i gospodarstva.
- Zato i toliko ulažemo u kurikularnu reformu i reformu strukovnog obrazovanja. To smo uspjeli pokrenuti i nastavljamo punom parom. Nadalje, istraživanje i inovacije, a posebno u STEM-u, preduvjet su za globalnu konkurentnost i industriju koja daje dodanu vrijednost. I posljednja Nobelova nagrada za ekonomiju koju je dobio Paul Romer govori u prilog tome. Svatko u državi mora preuzeti svoj dio odgovornosti da se aktiviraju talenti i potiče izvrsnost, jer je previše klika u sustavima koji bi se morali temeljiti na izvrsnosti i podržavati najbolje, a to je prije svega visoko obrazovanje i znanost. Ali da budem jasna, mi moramo podići izdvajanje za znanost i istraživanje sa sadašnjih manje od jedan posto BDP-a na barem dva posto, jer s ovakvom razinom izdvajanja nemamo šanse. Osim iz državnog proračuna, trebamo poticati i istraživanja i razvoj u industriji koja uključuje i međunarodne inicijative kao što je ulazak u CERN i ESA-u, u čemu smo sada i uspjeli, ali i projektnu suradnju znanstvenih instituta i sveučilišta s inovativnim poduzećima kao što je Rimac Automobili. Sveučilišta moraju biti odgovorna za studije koji prate Četvrtu industrijsku revoluciju, a ne podizati kvote za pravo i ekonomiju kako je to upravo napravilo Sveučilište u Zagrebu za sljedeću akademsku godinu. Tu moramo ostati na poziciji iz odluke Vlade da takve umjetno napuhane kvote nećemo financirati iz državnog proračuna. Podržavam i da informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebno umjetna inteligencija, robotika i rad s velikim podacima, bude strateški cilj u novoj Strategiji, a ne samo horizontalna mjera, ili da i dalje sve karte stavljamo na turizam i industrije koje je pregazilo vrijeme. Tu agendu moramo svi ozbiljno shvatiti i svuda promicati jer je potrebno korjenito promijeniti način rada kako u državnoj upravi, tako i u industriji i obrazovanju ako želimo iskoristi posljednju priliku da se postavimo s prave strane nove željezne zavjese koja se spušta. To je i moja agenda na kojoj radim u Vladi - rekla je za Jutarnji list ministrica Divjak.
