Revolucija radiovalova

Jedan od najstarijih medija krajem godine dobiva novo ruho: 'Sve se digitalizira'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

12.4.2020. u 13:50

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

12.4.2020. u 13:50

Split, 300811.
U Drveniku Veliki Ruzica Klaric naslijedila kucicu staru 400 godina i pretvorila ju u lijepu konobicu.
Na slici: stari radio koji je jos u funkciji.
Foto: Jadran Babic /
Jadran Babic / CROPIX

Stari radio

Početkom ove godine Hrvatska je ušla u treću godinu eksperimentalnog emitiranja digitalnog radija u tehnologiji DAB+ čija potpuna primjena znači pravu malu revoluciju radija, drugog najstarijeg medija u povijesti čovječanstva koji u nas emitira u svima poznatoj FM mreži. I pomalo je u krizi, rekli bi mnogi, tako da bi digitalizacija radija mogla donijeti njegovu renesansu.

- Digitalni radio otvara mjesto za veći broj programa s obzirom na to da je FM spektar u većim gradovima popunjen i nema dostupnih novih frekvencija – kažu za Globus u javnom poduzeću Odašiljači i veze (OIV), koje je s Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Agencijom za elektroničke medije (AEM) nositelj projekta digitalizacije radija u nas. Digitalizacija radija, objašnjavaju u OIV-u, znači da novi nakladnici mogu doprijeti do slušateljstva, a postojeći povećati slušanost time što su dostupni na širem području nego na klasičnoj FM platformi.

Efikasnije emitiranje uz manji trošak energije, kvalitetniji zvuk, daleko veću ponudu programa, izostanak bilo kakvih šumova, mogućnost prikaza slika i grafika na radioprijamniku DAB+ signala, to su, prema općoj ocjeni, samo neke od prednosti digitalnog u odnosu na FM ili analogni radio. Tu je i mogućnost slušanja emisija na zahtjev, pristupa mlađoj publici koja praktički sve manje uopće poznaje radio kao medij te razbijanja monopola vlasnika različitih koncesija.

- Na modernim DAB+ radijskim prijamnicima moguće je preko zemaljskog odašiljanja primati i tekstualne i videopodatke vezane uz glasovni sadržaj, kao što su naslovnice albuma, komentari, primjerice uz sportske prijenose, podatke o pjesmi i izvođaču ili elektronički programski vodič - ističu u OIV-u.

U Hrvatskoj trenutačno, prema podacima AEM-a, 136 tvrtki ima koncesiju za emitiranje FM radijskog programa, no tom broju treba dodati podatak da Hrvatska radiotelevizija sama ima 11 koncesija.

, Image: 468361938, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: BEAUMONT Frdric / Alamy / Alamy / Profimedia
BEAUMONT Frdric / Alamy / Alamy / Profimedia

Ilustracija

 

Ako razliku između koncesija za FM frekvencije i buduće koncesije za digitalni radio promotrimo na primjeru Grada Zagreba, možemo vidjeti da je AEM dodijelio devet frekvencija za područje ili dio područja metropole, i to Radiju 101, Enteru, Extra FM-u, Radio Studentu, Laganini FM-u, Anteni, Yammatu, Radio Mariji, Zabavnom radiju - Radio Martinu, odnosno tvrtkama koje su vlasnici tih radiostanica.

S druge strane, samo u prvoj godini eksperimentalnog emitiranja digitalnog radija na platformi OIV-a, tijekom 2018., 16 radiopostaja emitiralo je pomoću tehnologije DAB+ na području Grada Zagreba, ali i još osam županija. Jedan odašiljač DAB+ signala emitira 16 radiostanica u tzv. multipleksu, što znači da sve te stanice imaju jednako pokrivanje, dok u analognom emitiranju svaka radiostanica ima svoj odašiljač, često na različitim lokacijama, i samim tim imaju različita pokrivanja, odnosno doseg slušatelja.

- Budući da je sredinom studenoga prošle godine istekla druga te formalno započela treća godina testnog odašiljanja DAB+, nakon sastanaka s regulatorima AEM-om i HAKOM-om odlučeno je da se nastavi s testnim odašiljanjem DAB+ uz proširenje mreže i bolje pokrivanje Slavonije i Dalmacije - kaže za Globus Bruno Cigrovski, rukovoditelj odjela Radiokomunikacijske mreže unutar sektora Razvoja proizvoda Odašiljača i veza.

Agencija za elektroničke medije objavila je poziv za iskazivanje interesa za digitalno eksperimentalno emitiranje radijskih kanala u tehnici DAB+ na koji se, ističe Cigrovski, javio rekordan broj nakladnika, njih 17 s 20 programa.

- Radi zadržavanja više razine audiokvalitete odlučeno je da se u multipleks ne stavlja više od 12 programa, a nakon pregovora s nakladnicima o cijeni i ostalim uvjetima multipleks je popunjen tim brojem programa - otkriva naš sugovornik iz OIV-a.

Kad je u pitanju proširenje mreže, HAKOM je OIV-u izdao tehničke parametre, a nedugo zatim i dozvole za emitiranje s novih lokacija. Uz postojeće odašiljače na objektima Sljeme, Ivanščica, Učka, Belje - Đuro Podboj, Vidova Gora - Brač i Srđ uskoro počinje emitiranje DAB+ signala s objekata Psunj i Ugljan - Mala glava. Postojeći odašiljači, napominje Cigrovski, koji su dosad bili u najmu, otkupljeni su, a u tijeku je nabava novih odašiljača i antena.

- Projekti su provedeni tijekom siječnja i veljače, a montaža i puštanje u rad novih lokacija očekuje se tijekom ožujka. Kad prorade novi odašiljači, proračunska pokrivenost čitave mreže bit će oko 85 posto za vanjske i oko 52 posto stanovništva za unutarnje uvjete prijama - navodi Cigrovski.

Nakon proširenja mreže, kaže naš sugovornik, planira se postavljanje i dopunskog odašiljača za bolje pokrivanje Zagreba. U planu je, dodaje, privremeno smještanje potrebnog odašiljača na zgradi Doma HRT-a, a trebao bi emitirati u vertikalnoj polarizaciji te tako omogućiti bolji prijam digitalnog radija u Zagrebu.

- U suradnji s regulatorima planiramo stvoriti preduvjete za regularni, komercijalni rad DAB+ mreže koji bi trebao započeti nakon završetka treće godine testnog emitiranja - najavljuje naš sugovornik iz OIV-a.

Jedna od najvažnijih aktivnosti nositelja projekta digitalnog radija, kako doznajemo, jest za popularizaciju DAB+ mreže iskoristiti obvezu koju je autoindustriji propisao Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC).

- Krajem ove godine na snagu stupa obveza po kojoj svi novi automobili što se stavljaju na tržište Europske unije moraju imati audioprijamnik koji omogućuje prijam digitalnog zemaljskog radija - napominje Cigrovski. Činjenica, dodaje, da DAB+ prijamnici postaju standard za sva nova putnička vozila izravno utječe na interes slušatelja i nakladnika te se, zaključuje Cigrovski, očekuje povećana slušanost digitalnog radija u cijeloj Europi.

Ako se ostvare spomenuti planovi o početku komercijalnog rada DAB+ mreže, neće se dogoditi nikakva promjena za radiostanice koje emitiraju analogno, odnosno putem FM mreže, kao ni za slušatelje tih programa. Slušatelji će svoje omiljene FM radiostanice i dalje moći pratiti na svojim prijamnicima, a uvođenje digitalnog radija ljubiteljima ovog medija samo proširuje izbor.

Gledano i na dulji rok, gotovo sve zemlje koje su uvele digitalni radio nisu dosad uskratile mogućnost slušanja radija na FM-u, pa to neće učiniti ni Hrvatska. Važnost DAB+ tehnologije ne ogleda se u tome da potpuno istisne FM, nego u potrebi da se ide ukorak s vremenom.

- Emitiranje radijskog programa na FM-u jedna je od posljednjih analognih tehnologija današnjice - ističu u OIV-u. Podsjećaju kako je FM frekvencijski spektar u Europi popunjen te da ne postoji prostor za nove programe i prateće nove usluge, što nameće potrebu za novom, digitalnom platformom za radio.

Istodobno s digitalizacijom, a u nas čak i prije toga, radio se počeo “seliti” na internet. Kako u odnosu na taj trend stoji projekt DAB+, pitamo naše sugovornike iz OIV-a.

- S pojavom 3G i LTE mobilnih mreža imali smo priliku čuti da će radio potpuno prijeći na internet. U tom pristupu, međutim, postoji nekoliko izazova kao što su nedostatna pokrivenost mobilnim mrežama, cijena korištenja mobilnih podataka te nedostatak potrebnog kapaciteta, koji ujedno predstavlja najveći izazov - upozoravaju u OIV-u.

Ako današnju prosječnu radijsku slušanost, kažu naši sugovornici, prevedemo u digitalnu, susrećemo se s golemom količinom podatkovnog prometa za koji ne postoji dovoljan kapacitet. Cijena izgradnje mobilne mreže takvog prometnog kapaciteta i pokrivenosti usporedive s današnjim FM mrežama, dodaju, višestruko prelazi cijenu izgradnje usporedive digitalne radiodifuzne mreže.

- Upravo da bi se premostili svi spomenuti izazovi, u Europi je razvijen DAB sustav za radiodifuziju odnosno njegova plus varijanta, koja je široko rasprostranjena kao nova digitalna radiodifuzna platforma za isporuku radijskog sadržaja - napominju u OIV-u.

Kao dio europskog istraživačkog projekta Eureka, DAB standard krenuo je 80-ih godina prošlog stoljeća. Norveška broadcasting korporacija NRK prva je započela s eksperimentalnim emitiranjem DAB kanala polovinom 1995., a nedugo nakon toga emitiranje započinju i britanski BBC te švedski radio. Tijekom 2007. standard je unaprijeđen u DAB+ koji ima napredniji sustav kodiranja audiosadržaja te napredniji sustav zaštite od pogrešaka, što ga čini dvostruko efikasnijim, robusnijim i otpornijim na pogreške uslijed utjecaja prijenosnog medija.

Tehnologija DAB+, prema podacima OIV-a, primjenjuje se u većini europskih država, poput Danske, Engleske i Norveške, koja je najdalje otišla u primjeni DAB+ tehnologije jer je tijekom 2017. ugasila nacionalne i regionalne FM postaje u korist digitalnog radija. Što se tiče ostalih kontinenata, DAB+, prema istome izvoru, odašilje se u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Kuvajtu, a u većem broju azijskih i afričkih zemalja u testnom je radu.

Kad je u pitanju rasprostranjenost DAB+ prijamnika, prema podacima internetske stranice WorldDAB.org iz sredine prošle godine, u Europi i svijetu prodano je više od 82 milijuna DAB prijamnika. Isti izvor navodi kako se cijene kreću od 15-ak eura naviše, ponuda prijamnika prelazi čak 500 modela koji variraju od običnih stolnih aparata bez displeja do naprednih s kolor displejom sposobnih za prikaz svih DAB+ mogućnosti.

Spomenuti portal navodi kako proizvođači u automobilskoj industriji, provodeći direktivu koju je spomenuo Bruno Cigrovski, nude DAB+ prijamnik kao dio standardne opreme ili kao dodatnu opremu. Za ostale automobile mogu se nabaviti adapteri koji omogućavaju prijam spajanjem na postojeće FM prijamnike.

- U Norveškoj i Švicarskoj, primjerice, već sada 98 odnosno 85 posto novih automobila ima ugrađen DAB+ standard. U Velikoj Britaniji 95 posto novih automobila već ima DAB standard, što znači da je ovo tržište već blizu postizanja EECC zahtjeva. U Italiji je od ove godine na snazi obveza ugradnje digitalnih radioprijamnika u vozila, a u Francuskoj su pripremili propis koji će proizvođače svih radijskih prijamnika obvezati na mogućnost prijama DAB+ radija - navode u OIV-u.

Dosadašnja postignuća uvođenja DAB+ tehnologije u Hrvatskoj su, među ostalim, pokrivenost signalom otprilike 80 posto populacije, odnosno više od tri milijuna naših građana, emitiranje dvanaest radijskih programa te odašiljanje logotipa naziva postaja, naziva pjesama i izvođača koji su trenutno u programu.

- Testno odašiljanje ima za cilj popularizirati novu digitalnu radijsku platformu kojom se već uvelike koriste u drugim državama te na taj način Hrvatsku pridružiti većini europskih zemalja u kojima je prisutan digitalni radio. Osim toga, OIV-ov je cilj budući komercijalni rad digitalnog radija. Kako bi se to omogućilo, u skoroj budućnosti potrebna je promjena legislative koja će omogućiti komercijalni rad DAB+ platforme te otvoriti mogućnosti za ulazak novih nakladnika u multipleks - ističu u Odašiljačima i vezama.

Istodobno s projektom digitalizacije radija u OIV-u razvijaju i primjenjuju još dva društveno važna projekta. Riječ je o sustavu ​OIV Fire Detect AI za ranu detekciju požara i Višenamjenskoj platformi za internet povezanih stvari OIV Smartino IoT.

OIV je sustav za ranu detekciju požara Fire Detect predstavio potkraj 2018.

- Ovaj spoj napredne tehnologije i stručnosti službi u našoj tvrtki omogućuje ranu detekciju i daljinski nadzor više požara istovremeno na nepristupačnim lokacijama 24 sata na dan. Primjenom ovog sustava značajno se povećava sigurnost i zaštita ljudskih života, imovine i šuma, čime se omogućuje smanjenje broja požara širih razmjera, smanjenje opožarenih površina i troškova sanacije, kao i smanjenje troškova vatrogasnih intervencija - ističu u OIV-u.

Fire Detect AI sastoji se, među ostalim, od panoramskih kamera, antenskih stupova, softvera za detekciju požara i nadzorno-operativnog centra. Panoramske kamere, navode u OIV-u, pokrivaju 360 stupnjeva nadziranog područja i prepoznaju elemente požara u stvarnom vremenu.

- Na svaki stup koji je smješten na povišenim lokacijama montirane su po dvije kamere. U automatskom načinu rada kamera može detektirati požar na udaljenosti do deset kilometara, a u ručnom radu na udaljenosti od 25 kilometara. Automatskom analizom slike softver za detekciju požara otkriva požar, što omogućuje ranu detekciju i brzu reakciju - opisuju naši sugovornici iz OIV-a.

Efikasnost, dodaju, nadzorno-operativnog centra Fire Detect AI ogleda se u visokoj pouzdanosti sustava zbog redundancije i kontinuiranog neprekidnog rada u kojem jedan operater nadzire do 100 tisuća hektara površine. Iznoseći način rada sustava ​Fire Detect AI kad se otkrije požar, u OIV-u pojašnjavaju da se, nakon što softver detektira požar, automatski aktivira radijska komunikacijska mreža Cronect uz mogućnost simulacije širenja fronte požara i slanje rezultata simulacije ekipama na terenu.

- Potvrda alarma znači da su se operateri uvjerili da je algoritam detektirao stvarni požar. Nakon potvrde alarma djelatnik centra za alarmiranje obavještava službe za hitne intervencije, a ručno upravljanje kamerama za vrijeme gašenja požara vatrogascima omogućuje uvid u stanje na terenu - navode u OIV-u.

Usluga OIV Smartino IoT je platforma namijenjena svima koji žele digitalno transformirati svoje poslovanje. Četiri glavna područja u kojima OIV vidi mogućnost primjene platforme ​Smartino su pametne zgrade, gradovi i otoci, okoliš i turizam te GPS praćenje i poljoprivreda.

- Sustav funkcionira tako da senzori izmjenjuju podatke preko mrežne infrastrukture​ OIV Smartino IoT. Mreža omogućuje povezivanje senzora i OIV infrastrukture u radijusu 50 kilometara. Nudi mogućnost povezivanja na 100.000 senzora, a putem aplikacije omogućen je pregled podataka na računalima, tabletima ili mobitelima. Uključuje i kriptiranje podataka od IoT senzora do mrežnog servera i mogućnost kriptiranja podataka od mrežnog servera do aplikacija - objašnjavaju u OIV-u.

Usluga OIV Smartino IoT, u dijelu ponude koji se odnosi na pametne gradove, zgrade i otoke, naslanja se na trend uvođenja smart city rješenja u hrvatskim gradovima i općinama. O razmjerima tog trenda, među ostalim, može posvjedočiti podatak da je čak 257 gradova i općina jesenas na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavilo projekte smart city rješenja za sufinanciranje iz fondova Europske unije. To je nekoliko puta veći interes gradova i općina nego u prethodnoj godini, a riječ je o projektima, primjerice, primjene pametnih rješenja u organizaciji i naplati parkinga, mjerenju buke te očitanju brojila struje, plina i vode. Jedno od najpoznatijih rješenja s područja smart city u nas je pripadajuća aplikacija Grada Dubrovnika koja omogućava uvid u kojem dijelu grada se stvaraju turističke gužve.

 

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

[email protected]