'Ne iznenađuje'

Hvatska pala na indesku inovativnosti: 'Iduće godine bit ćemo još par mjesta niže'

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

25.7.2019. u 16:22

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

25.7.2019. u 16:22

, Image: 295448422, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Cultura RM/RF
Profimedia, Cultura RM/RF

Ilustracija

Globalni indeks inovativnosti (GII) za 2019. Hrvatskoj nije donio dobre vijesti. Pali smo za tri mjesta u odnosu na lani i zauzeli 44. mjesto od ukupno 129 država uključenih u istraživanje koje Sveučilište Cornwell, poslovna škola INSEAD i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) provode već 12 godina.

Švicarska je zadržala svoju poziciju najinovativnije zemlje na svijetu, Švedska se s trećeg probila na 2. mjesto, dok je bronca inovativnosti otišla u Sjedinjene Američke Države koje su se popele sa 6. mjesta iz 2018. Analitičari posebno izdvajaju i Kinu koja se nastavlja penjati na i sada je na 14. mjestu te je jedina država iz skupine zemalja sa srednjim dohotkom koja se našla u top 30.

Kao neke od najslabijih točaka za Hrvatsku pokazale su se kompliciranost pokretanja biznisa gdje smo tek na 95. mjestu, zatim broj stranih studenata koji se odlučuju za studij kod nas, po čemu smo na 98. mjestu, kao i suradnja gospodarstva i znanosti gdje smo tek 111. Uspoređujemo li se zemljama s visokim dohotkom po stanovniku među koje je svrstana i Hrvatska, loše stojimo i po pitanju regulatornih okvira i vladavine prava kao i po dostupnosti i korištenju informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Loš rezultat ne iznenađuje Tajanu Barančić predsjednicu Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, jer kako kaže, Hrvatska u tom segmentu čini jako malo.

- Rekla bih da mi nedovoljnim činjenjem ne radimo sebi uslugu, dok drugi rade više - istaknula je, dodavši kako nismo uspjeli privući svjetske lidere u istraživanju i razvoju.

Priliku vidi u fondovima Europske unije za financiranje istraživačko-razvojnih projekata, no kako kaže, i tu smo spori i previše kompliciramo.

- Moja je prognoza da smo iduće godine još par mjesta niže. Bit ću sretna ako ispadne da sam i krivu - skeptična je Barančić.

Ipak, rezultat Hrvatske na GII-u autori istraživanja ocijenili su u skladu s očekivanjima uzevši u obzir stupanj ekonomske razvijenosti. Među zemljama bivše Jugoslavije, najbolje stoji Slovenija koja je na 31. mjestu. Slovenci posebno dobro stoje kada su u pitanju bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj (GERD) u poslovnom sektoru gdje su zauzeli 6. mjesto. Najlošije stoji Bosna i Hercegovina koja je na 76. mjestu, zatim Srbija koja je 57., te Crna Gora koja je tik do nas na 45. mjestu. Najveći je skok napravila Sjeverna Makedonija koja je nakon lanjskog 84. mjesta, ove godine zauzela 59. mjesto.

Inače, u analizi se ističe i da iako svjetski gospodarski rast usporava u odnosu na godinu ranije, inovativnost dobiva na zamahu diljem svijeta. Ipak, autori upozoravaju kako bi mala ulaganja u istraživanje i razvoj te jačanje protekcionističkih politika mogli znatno ograničiti međunarodnu suradnju i razmjenu znanja.