Gideon Brothers

Hrvatska može biti Estonija: Moramo biti bolji inženjeri od Nijemaca i prodavači od Amera

AUTOR:

  • Boris Orešić

OBJAVLJENO:

26.12.2019. u 13:43

AUTOR:

  • Boris Orešić

OBJAVLJENO:

26.12.2019. u 13:43

Biljana Blivajs / CROPIX

Milan Račić, suosnivač Gideon Brothersa i glavni direktor za rast

Roboti hrvatske tvrtke Gideon Brothers donose novu vrstu napredne vizualne percepcije, a dizajnirani su za sigurnu navigaciju oko ljudi, opreme i ostalih strojeva. Njihov sustav je najnapredniji u Europi i roboti se koriste u logistici i proizvodnji. Njezin suosnivač i glavni direktor za rast Milan Račić godinama je živio i radio u Kanadi, SAD-u, Njemačkoj… Danas je uvjeren da Hrvatska, bez obzira na to što po broju stanovnika spada u male države, može postati jedan od svjetskih lidera u IT-industriji. Kao primjer navodi Estoniju koja je sa svojih 1,3 milijuna stanovnika daleko manja od Hrvatske.

“Koja je razlika između Hrvatske i Estonije?” pita nas Račić pa odmah daje odgovor: “Skype.” Smislili su ga Estonci i postigao je ogroman uspjeh, što je, ističe on, korjenito promijenilo cijelu državu jer se Estoncima podiglo samopouzdanje kojeg i Hrvatima često nedostaje. Poput Estonaca, zaključuje, i Hrvati trebaju početi vjerovati da svojim inovativnim proizvodima mogu pokoriti svijet. Račić objašnjava kako su kreatori Skypea i mnogi drugi koji su radili na tom projektu zaradili ozbiljan novac koji su uložili u otvaranje brojnih drugih tvrtki. Među estonskim tvrtkama iz IT-sektora koje su pokrenute na valu uspjeha sa Skypeom jest i današnji Bolt, jedan od najvećih konkurenata Uberu.

“Prvi investitor Bolta, odnosno nekadašnjeg Taxifya, također je jedan od ranih investitora u Gideon Brothers. Tako da se taj financijski uspjeh sa Skypom razmnožio po Estoniji i drugim zemljama. Jedan veliki uspjeh potiče mnoge druge. To je odgovor na pitanje je li takvo nešto moguće i u Hrvatskoj. Apsolutno da. Imamo u Hrvatskoj odlične inženjere, a tržište je globalno. Još smo relativno slabi u strategiji, prodaji i marketingu, ali i tu napredujemo. U biti, da uspijete, morate biti bolji Nijemci od Nijemaca, i bolji Amerikanci od Amerikanaca. To jest bolji u inženjerstvu i proizvodnji od Nijemaca i bolji u prodaji i marketingu od Amerikanaca. Ako stvorite takav paket, velike su šanse da ćete naći investitore. A i veće hrvatske tvrtke sve više pomažu tehnološke startupove koji im razvijaju neke proizvode, i tu su svi na dobitku”, kaže Račić.

Naglašava kako je hrvatska IT-industrija u fazi da je nekoliko tvrtki iz startupa preraslo u srednje i veće tvrtke. Stoga je on uvjeren da će idućih godina nastupiti procvat u tom sektoru.

“Nama su se prije nekoliko godina mnogi čudili kada smo govorili da ćemo u Hrvatskoj proizvoditi robote, a neki dan sam se vratio iz Njemačke gdje sam se uvjerio kako tamo danas mnogi znaju za nas, da smo postali prepoznatljivi po proizvodnji robota, a napredne robotike nema bez umjetne inteligencije. IT-industrija u idućem će desetljeću svakako biti jedan od stupova hrvatske ekonomije. Uspješne tvrtke potiču druge da uspiju. Sada je do našeg cijelog društva i Vlade da odluči hoće li se dopustiti tom sektoru da ostvari svoj puni potencijal ili će ga ograničiti. Bitno je da budemo otvoreni prema inovacijama, da se ne bojimo novih tehnologija, procesa i alata i da na sve to gledamo kao na pozitivan izazov”, govori Račić, koji smatra kako su ljudi koji vode Hrvatsku svjesni potencijala IT-industrije i činjenice da treba poboljšati cjelokupno okruženje u kojem rade uspješne tvrtke bez obzira na to proizvode li robote, automobile ili se bave turizmom.

Prema Račićevim riječima, cilj je da se olakša poslovanje, a to znači da administraciju treba svesti na minimum i da država ozbiljno shvati da ni hrvatski ni strani investitori dugoročno neće graditi tvrtke tamo gdje su porezi visoki. Hrvatski porezni sustav, kaže Račić, treba pojednostavniti i stvoriti sustav u kojem nitko ne može izbjeći plaćanje poreza, ali da oni budu niži i da se zakoni ne mijenjaju prečesto, odnosno da tvrtke znaju okvire u kojima će poslovati.

“Vlada za to ne treba nikome dati veliki novac, nego samo pustiti kreativne ljude da stvaraju ono u čemu su najbolji. Veliki sam optimist. Da nisam, ne bih ni krenuo u projekt Gideon Brothers. Trenutno imamo više od 70 zaposlenih, a radimo na ovom projektu samo dvije i pol godine. Ako nastavimo ovim tempom bit će nas u narednim godinama i nekoliko stotina. Zapošljavamo 10 doktora znanosti i 38 magistara. Svi su Hrvati. Neki su se vratili iz inozemstva, Amerike i Švicarske.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa

Globus