'Hodl'

Gotovo svi bitcoini nalaze se u rukama malog broja ljudi, trgovanje palo na samo 14 posto

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

10.12.2019. u 15:55

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

10.12.2019. u 15:55

FILE PHOTO: People walk past a board with the logo of Bitcoin in a street in Yerevan, Armenia September 9, 2019. REUTERS/Anton Vaganov/File Photo
REUTERS

Bitcoin nije mrtav, ali trgovanje najpopularnijom svjetskom kriptovalutom moglo bi biti. Prema podacima svjetskih kriptoburzi, prošli mjesec se aktivno trgovalo sa samo 14 posto od 18 milijuna bitcoina koji se trenutno nalaze u digitalnim novčanicima diljem svijeta.

Usporedbe radi, u istom mjesecu prošle godine aktivno se trgovalo s njih 50 posto, odnosno 9 milijuna. Polovica bitcoina u posljednjih šest mjeseci, prema najnovijim podacima, nije promijenila vlasnika, a čak 2 milijuna njih u novčanicima stoji netaknuto više od dvije godine. Najočitiji razlog, kako piše Wall Street Journal, mogao bi biti trend koji se nedavno pojavio među ljubiteljima bitcoina i proširio, a zove se "hodl" (od pogrešno napisane engleske riječi "hold", što znači držati, čuvati). Vlasnici bitcoina, naime, vjeruju da će se najpoznatiji svjetska kriptovaluta uskoro vratiti na stare staze slave i vrijednosti, a do tada odbijaju prodati svoje zalihe.

Sve to su posljedice kriptomanije koja je pogodila svijet krajem 2017. godine, kada je cijena bitcoina bila gotovo 20.000 dolara, a kada su veći i manji oportunisti ulagali u bitcoin nadajući se brzoj zaradi. Neugodno iznenađenje, koje je uslijedilo već početkom 2018. godine, kada je balon eksplodirao, a cijena pala na trećinu te vrijednosti, natjeralo je vlasnike da pričekaju bolje dane za prodaju. Situacija se činila bezizlaznom kada je krajem prošle godine i početkom ove cijena bitcoina na trenutak pala i ispod 1000 dolara. U međuvremenu se oporavila i, uz povremene izlete iznad 10.000 dolara, stabilizirala na 7000 dolara. Međutim, podaci i dalje sugeriraju da se transakcije, u velikoj mjeri, vode između nekoliko velikih investitora i u stalnom su padu. Prema podacima stranice Blockchain.com, broj dnevnih transakcija u prošlom je mjesecu pao na 307.000, a na proljeće je bio na 370.000.

Da se radi o malom broju ljudi koji još trguju, govori i podatak da samo osam posto svih digitalnih novčanika, kojih je na svijetu ukupno 44 milijuna, drži 99 posto svih bitcoina u optjecaju, prema pisanju Wall Street Journala. To bi značilo da se u 3,7 milijuna digitalnih novčanika trenutno nalazi 135 milijardi dolara vrijednosti. Broj stvarnih vlasnika vjerojatno je puno manji jer nema ograničenja na broj digitalnih novčanika koje jedna osoba može otvoriti. Ohrabrilo je to i spekulacije da bi takva koncentracija "bogatstva" u rukama nekolicine mogla biti iskorištena za manipulaciju cijenom. Bila je to i teza dvojica profesora sa Sveučilišta u Teksasu, Johna Griffina i Amina Shamsa, koji su lani, pregledavajući transakcijske zapise u blockchainu, zaključili da je iza rasta cijene bitcoina krajem 2017. godine stajao samo jedan jedini novčanik koji je kupovao velik broj bitcoina mijenjajući ih za token tether (koji se na koncu pokazao lažnim, odnosno bez pokrića u dolarima, kako se mislilo).

Slabo trgovanje bitcoinom šteti i "rudarima" kriptovaluta, onima koji provode transakcije u zamjenu za nagradu (mali fragment, postotak bitcoina). Više im se ne isplati održavati cijeli računalni pogon i plaćati struju, koja se u rudarenju nemilo troši, za vrlo mali broj transakcija, a onda i zarade. U Kini, gdje su posebno popularni tzv. rudarski bazeni, cijela postrojenja umreženih računala koja cijeli dan računaju komplicirane matematičke jednadžbe kako bi transakciju proveli, već se ugasilo oko 10 posto takvih pogona, samo u ovoj godini, jer je "rudarenje" postalo preskupo.