Do 2050. godišnja količina otpada koja se stvara na svijetu bit će 70 posto veća nego što je danas, prognozira se u najnovijem izvješću Svjetske banke pod nazivom Globalno upravljanje čvrstim otpadom do 2050. godine. Za trideset godina, prema Svjetskoj banci, svijet će umjesto sadašnjih dvije milijarde i 100 tisuća tona godišnje stvarati tri milijarde i 400 milijuna tona otpada.
- Uočavanje kolika količina otpada dolazi s brzom urbanizacijom i porastom stanovništva, kao i koje vrste otpada pritom nastaju, ključno je za djelovanje vlada država u planiranju i upravljanju otpadom – upozorava se u izvješću Svjetske banke, pozivajući vlade svjetskih država na hitno djelovanje u skladu s prognozama i preporukama iz izvješća. Svjetska banka posebno upozorava na budući rast stvorenih količina otpada u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi.
- U Južnoj Aziji otpad će se do 2050. utrostručiti, a u podsaharskoj Africi, na Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi udvostručiti – prognozira Svjetska banka, zaključujući kako će rast otpada po glavi stanovnika u zemljama s niskim i srednjim BDP-om biti dva puta veći od zemalja s visokim BDP-om. Rezultat je to, kako se navodi, unaprijeđenih tehnologija zbrinjavanja otpada u visoko razvijenim zemljama svijeta koje, međutim, trenutno proizvode znatno više otpada od slabije i nerazvijenih zemlja.
Najrazvijeniji na čelu
Iako čine svega 16 posto svjetskog stanovništva, najrazvijenije zemlje trenutno proizvode 34 posto globalnog otpada. S druge strane, prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će do 2050. porast dnevne proizvodnje otpada u razvijenim zemljama biti 19 posto, a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom po stanovniku čak 40 posto.
Ukazujući i na činjenicu da dio siromašnih zemalja u kojima se očekuju najveći problemi sa zbrinjavanjem otpada ni nemaju pripadajuće zakone iako se, upozorava banka, u zbrinjavanju otpada kriju veliki potencijali za gospodarstvo.
- U zemljama sa srednje velikim BDP-om zbrinjavanje otpada čini oko četiri posto godišnjeg gospodarskog rasta. Potencijali su mnogo veći od toga – skreće pozornost Svjetska banka.
Opasnost za svijet predstavlja činjenica da se trenutno najmanje 33 posto svjetskog otpada ne zbrinjava na ekološki prihvatljiv način. Procjenjuje se da polovica globalnog otpada završava na deponijama, a svega osam posto na odlagalištima sa sustavima za prikupljanje plina koji se širi deponijom. Za 19 posto globalnog otpada procjenjuje se da prolazi postupke reciklaže i kompostiranja, a daljnjih 11 posto završava u spalionicama.
Kobna plastika
Zbog neadekvatnih ekoloških standarda odlagališta, navodi Svjetska banka, oko pet posto globalne emisije ugljičnog dioksida ispušta se u atmosferu upravo s deponija. Pritom se u izvješću upozorava kako će 2050. moguće ispuštanje ugljičnog dioksida s odlagališta u atmosferu biti na razini dvije milijarde tona CO2 ako se, zaključuje Svjetska banka, ništa ne poduzme.
Kao jedan od primarnih ciljeva u globalnom upravljanju otpadom, Svjetska banka označava smanjenje korištenja plastike čiji otpad, upozorava se u izvješću, čini 90 posto onečišćenja mora. U 2016., prema istome izvoru, svjetska populacija stvorila je 242 milijuna tona plastičnog otpada.
Gledano geografski, najviše otpada trenutno se stvara u Istočnoj Aziji i na Pacifiku (468 milijuna tona godišnje), Europi i Središnjoj Aziji (392 milijuna) te u Sjevernoj Americi (289 milijuna), a najmanje na Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi, 129 milijuna tona godišnje. Svjetska banka od 2000. do danas plasirala je diljem svijeta četiri milijarde i 700 milijuna dolara kredita za projekte zbrinjavanja i upravljanja otpadom.