Intervencija

Zbog rasta potražnje za devizama stali u obranu kune: Prvi put od 2015. HNB prodavao eure

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.3.2020. u 16:46

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.3.2020. u 16:46

Zagreb, 130415. Trg burze.
Zgrada Hrvatske narodne banke.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / Hanza Media

Zgrada HNB-a i Boris Vujčić

Od početka ovog mjeseca, kada je postalo jasno da kriza s koronavirusom neće biti bezazlena, počela je slabiti i domaća valuta: s oko 7,45 kuna za euro, srednji tečaj je u ponedjeljak dosegnuo omjer od 7,52, najvišu razinu u posljednje dvije godine. Pritom je najviše izražena potražnja bila u bankarskom sektoru, u čijem je međusobnom trgovanju tečaj u jednom trenutku dosegnuo razinu od 7,56 kuna za euro.

Na svako naglo slabljenje kune središnja je banka dosad uvijek reagirala deviznom intervencijom, pa ona nije izostala ni ovaj put. HNB je bankama u ponedjeljak prodao 387 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5127 kuna te time iz financijskog sustava povukao 2,9 milijardi kuna. Tako se jučer primjenjivao srednji tečaj eura od 7,4988 kuna, ali kako se čini, intervencija središnje banke zasad nije donijela smirivanje na tržištu, nego i dalje vlada povećana potražnja za devizama.

Izmijenjeni trendovi

Jučerašnje trgovanje na tržištu završilo je srednjim tečajem od 7,5237 kuna za euro. Stoga se računa da će centralna banka u idućem razdoblju imati još koju deviznu intervenciju s namjerom da ublaži deprecijacijske pritiske na kune. Do sada je bilo uobičajeno da već u vrijeme predsezone, uslijed očekivanja većeg deviznog priljeva, počinje pritisak na jačanje kune, ali aktualna zdravstvena kriza u potpunosti je izmijenila trendove.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da se u bankarskom sustavu očigledno pojavila povećana potražnja za devizama, ali teško je znati otkud.

- Treba znati da u Italiju odlazi 20 posto hrvatskog izvoza, od toga čak 65 posto u pokrajine koje su najviše zahvaćene epidemijom koronavirusa. Stoga se može očekivati da će jenjavati prihodi od izvoza, ali i priljev turističkih deviza - kaže Adrović.

Osim pojačanih strahova i neizvjesnih razmjera negativnih posljedica epidemije koronavirusa, analitičari ističu da je proteklih tjedana vjerojatno porasla potražnja za devizama u Hrvatskoj i zbog isplate dividendi mnogih poduzeća ili banaka u stranom vlasništvu. Također, slabljenju kune u prilog su išli dospijeće i izdanje državnih obveznica, ali pretpostavlja se da su s panikom na tržištima oživjele i različite špekulativne aktivnosti.

Solidne pričuve

U slučaju nastavka pritisaka na slabljenje kune, analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević ne isključuje mogućnost daljnjih deviznih intervencija središnje banke “koja ostaje dosljedna u provođenju politike stabilnog tečaja kao glavnog sidra monetarne politike”. Kako upućuju podaci za siječanj, središnja banka ima na raspolaganju solidnu razinu međunarodnih pričuva: premašuju 19 milijardi eura. Da bi spriječila deprecijacijske pritiske na kunu, posljednji put HNB je intervenirao prodajom deviza bankama još u rujnu 2015., a svih 17 koje su se u međuvremenu dogodile bilo je usmjereno na sprečavanje jačanja domaće valute.