Kraj trgovina kakve znamo, blagajnice odlaze u povijest, bez posla ostaju tisuće ljudi... svaki dan nas bombardiraju apokaliptični naslovi o novom dobu kupovanja, prelasku na online trgovine i kraju jedne ere, ere fizičkog odlaska u kupnju.
U SAD-u se već ustalio termin “amazonizacije”, za trgovine bez blagajnica, gdje kupci samo uzimaju artikle i plaćaju ih preko aplikacije. Trgovine u Velikoj Britaniji i SAD-u, poput Marks & Spencer, Searsa, Toys ‘R’ Us, najavile su otpuštanje brojnih radnika jer su jednostavno izgubile bitku s online trgovinama, a Adidas je najavio da će u sljedećih nekoliko godina zatvoriti sve trgovine i fokusirati se na prodaju preko interneta.
A kakvo je stanje s trgovinama u Hrvatskoj? Hoćemo li i mi uskoro apsolutno sve kupovati uz pomoć nekoliko klikova miša i prestati ići u trgovine, gdje nas znaju dočekati mrzovoljne prodavačice, velike gužve na blagajnama, kupci zbog kojih ne možemo do željenih stvari na policama...?
Zaostajanje
Prema posljednjim podacima Eurostata, iz travnja, gotovo svaki treći hrvatski potrošač kupuje na internetu. Točnije, u 2017. je 29 posto potrošača jednom ili više puta naručilo proizvod online, a analitičari pretpostavljaju da će brojka nastaviti rasti. Preko interneta, zasad, najviše kupujemo odjeću, obuću i elektroniku. I dok nam svaki treći kupac može zazvučati kao dobar rezultat, realnost je drukčija - itekako zaostajemo, prosjek Europske unije je 57 posto potrošača.
- Jednostavno, nismo dovoljno informatizirano tržište - velika je prosječna starost, ima mnogo neobrazovanih, a ni informatička infrastruktura nije nam na razini kojoj bi trebala biti - objašnjava poslovni savjetnik Boris Teški.
Hrvatski prehrambeni lanci daleko su od informatizacije kakva je vidljiva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tako samo Konzum ima mogućnost dostave namirnica do vaših vrata, no samo u okolicu Zagreba i u veće gradove (Split, Zadar, Rijeka, Opatija, Osijek), a uveli su i express blagajne, gdje sami možete skenirati i platiti kupljene artikle.
Tehnologiju samoposlužnih blagajni u Hrvatskoj je prvi predstavio Mercator, 2007. godine, a nastavio Konzum 2010. S obzirom da je danas riječ o istoj kompaniji, može se zaključiti da Agrokor definitivno prednjači kad je riječ o uvođenju tehnologije u trgovačke lance. Danas express blagajne imaju 24 Konzumove prodavaonice, a rezultati su, tvrde iz Agrokora, odlični.
- Samonaplatne blagajne koristi u prosjeku 35 posto kupaca, no negdje taj udio raste i iznad 50 posto svih kupaca te prodavaonice. Kupci su prepoznali prednosti tog sustava, žele biti uključeni u proces kupnje i imati kontrolu nad potrošnjom - tvrde u Konzumu.
Samoposlužne blagajne kao da su u početku izazivale blagi strah kod kupaca, ponajviše zato što su im bile nepoznate. S vremenom su se ljudi, posebno mlađi kupci, okuražili i isprobali sami obaviti kupnju.
Troškovi
No, nijedna druga trgovina prehrambenim namirnicama još nije ni blizu uvođenja express blagajni. U Kauflandu kažu da im je zasad prioritet “stvaranje prostora u kojem se kupci mogu lakše snalaziti i bolje osjećati”, a iz Lidla tvrde da prate razvoj tehnologije i pripremaju se na nadolazeće promjene.
- U tom smislu razmatramo uvođenje online trgovine, kao i self-scan blagajni, svakako vodeći računa o troškovima takvog uvođenja s jedne strane i razvijenosti i spremnosti lokalnog tržišta s druge - napominju u Lidlu. U Sparu kažu da zasad ne planiraju uvesti online trgovinu, a u Plodinama nismo dobili odgovor.
Poslovni savjetnik Boris Teški smatra da je naše tržište jednostavno premalo da bi se prehrambenim lancima isplatilo otvaranje online trgovina, a Darko Dujić, direktor Shopper’s Mind i web platforme jeftinije.hr, smatra da je situacija malo složenija baš zbog artikala koje nude prehrambeni lanci.
- Najviše je riječ o praktičnosti kupnje, koja u svježim kategorijama još ovisi o fizičkom kontaktu. Na internetu se sve više kupuju proizvodi iz kategorija suhog programa (tjestenine, začini...) i neprehrambenih proizvoda, poput sredstava za čišćenje, hrane za kućne ljubimce i slično. Do potpune virtualizacije kanala zasigurno neće doći, ali ćemo u svakom slučaju na raspolaganju imati virtualna rješenja za bržu i praktičniju kupnju - kaže Darko Dujić.
Napominje da se online trgovina u Hrvatskoj neprestano razvija, no ipak smo malo naklonjeniji inozemnim web trgovcima, dok recimo Slovenci više naručuju od domaćih.
A razvoj online trgovine već sada utječe na fizičke trgovine, odnosno mijenja način na koji se donose kupovne odluke.
- Ne kupuje se više samo na temelju cijena, nego znatno utječu kvalitetni opisi proizvoda, načini plaćanja koje trgovac nudi, uvjeti dostave, odnosno općenito dodana vrijednost dobroj cijeni - smatra Darko Dujić.
- Blagajnice neće tako skoro na more... - nešto pesimističnije zaključuje priču o online trgovinama poslovni savjetnik Boris Teški.