Signalitics

Volatilno jutro na Wall Streetu, obrisano 30 milijardi dolara tržišne vrijednosti trgovini

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.1.2019. u 8:57

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.1.2019. u 8:57

A trader works on the floor at the New York Stock Exchange (NYSE) in New York City, New York, U.S., December 4, 2018. REUTERS/Brendan McDermid
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Američki dionički indeksi zabilježili su pozitivnu izvedbu peti uzastopni trgovinski dan u volatilnom trgovanju te tako ostvarili svoju najdulju seriju rasta od rujna prošle godine.

 

U inicijalnom dijelu trgovanja pritom su zabilježeni gubici gdje je izbrisano oko 30 milijardi dolara vrijednosti tržišne kapitalizacije sektora trgovine na malo uslijed najave očekivano niže dobiti u narednom periodu a korekciju su zabilježile i dionice aviokompanija nakon što je America Airlines snizio svoja ovogodišnja očekivanja rasta dobiti. Sentimentu investitora nije pomogao niti nedostatak iščekivanih detalje napretka dosadašnjih pregovora SAD-a i Kine kao i obustava rada američke savezne vlade koja ulazi u četvrti tjedan.

 

Volatilno trgovanje nastavljeno je i tokom govora Fed-ovog čelnika Powella koji je iznenadio svojom izjavom kako će američka centralna banka nastaviti sa politikom smanjenja veličine bilance, a u kontekstu nedavnih špekulacija o smanjenju restriktivnosti američke monetarne politike. Tržišta su pritom donekle umirena izjavom kako Fed ipak neće oklijevati da promijeni svoju politiku ukoliko okolnosti to budu zahtijevale. Powell je također upozorio kako bi produljenja obustava rada američke vlade mogla naštetiti američkoj ekonomiji.

Ovakva retorika potvrđuje naša očekivanja da unatoč činjenici da Fed više neće podizati kamatnjaka intenzitetom iz 2018. godine, nedavna opreznost u retorici prije svega je posljedica niza neizvjesnosti kao što su postojeći pregovori SAD-a i Kine te obustava rada dijela državne uprave. U kontekstu navedenog te nedavnih značajnih turbulencija na svjetskom financijskom tržištu, smatramo kako Fed svojom retorikom želi umiriti ista te pokazati spremnost reakcije u slučaju prelijevanja učinaka istih na realnu ekonomiju. U nedostatku istog očekujemo da će Fed nastaviti sa umjerenom normalizacijom kamatnih stopa te podići iste dva puta u toku ove godine.

 

U svojim bilješkama sa posljednjeg sastanka Vijeća u prosincu, ECB je istaknuo kako će izgledi vezani uz kretanje kamatnjaka biti primarni instrument monetarne politike nakon okončanja programa otkupa obveznica krajem prošle godine.

Što se tiče rasta, u bilješkama je istaknuto kako su objave ekonomskih indikatora slabije od očekivanog te kako reflektiraju slabiju inozemnu potražnju ali i specifične faktore za pojedine zemlje i sektore. Unatoč činjenici da bi neki od tih negativnih faktora mogli izblijedjeti u toku ove godine (poput učinaka regulacije emisija koji je negativno djelovao na automobilsku industriju u Njemačkoj), Vijeće je ocijenilo kako posljednje objave impliciraju daljnje usporavanje ekonomskog rasta.

 

Članovi Vijeća pritom su izrazili uvjerenost kako će inflatorni pritisci nastaviti bilježiti uzlazna kretanja prema razinama ispod ali blizu 2% i nakon završetka programa otkupa obveznica. Razlozi potonjem traže su u nedavnim kretanjima plaća gdje su iste zabilježile rast od 2,5% u trećem kvartalu 2018.

Što se tiče novih dugoročnih kredita bankama, u bilješkama je samo naznačeno kako je potrebno iznova procijeniti učinke istih na monetarnu politiku što pokazuje kako je rasprava o novim kreditima još uvijek u ranoj fazi. Kamatne stope ostati će na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto  ove godine te zasigurno toliko dugo koliko je potrebno da inflacija krene bilježiti samoodrživo kretanje prema srednjoročnom cilju od 2%. Spomenuta retorika u skladu je s našim očekivanjima prvog podizanja kamatnjaka u prvoj polovici 2020. godine. 

 

Nakon što je u ranijem trgovinskom danu probio razinu od 1,15 dolara za jedan euro po prvi puta od listopada, tečaj EUR/USD trgovanje je završio na tek blago nižim razinama.

Fokus investitora danas će biti na objavi inflatornih kretanja u SAD-u gdje se očekuje usporavanje rasta inflacije za tri desetine na 1,9% godišnje u prosincu. Istovremeno, core inflacija će izgledno nastaviti rasti po dosadašnjem tempu od 2,2% godišnje.

Fed je u nekoliko navrata u posljednjem periodu izrazio namjeru strpljivosti prije odluke o sljedećem podizanju kamatnjaka čime svaka ekonomska objava dobiva na većem značenju budući na izravan utjecaj na formiranje monetarne politike u kratkom roku koja je dosada bila na autopilotu.

Cijena Brent nafte zabilježila je rast deveti uzastopni trgovinski dan što je najdulja serija rasta od 2007. te ujedno jednaka kao i najdulja serija rasta zabilježena. Od 26. prosinca kada je dosegnula dno sa cijenom od 50 dolara po barelu, Brent nafta porasla je za gotovo 24% uslijed učinaka smanjenja proizvodnje OPEC-a i Rusije na ponudu iste.