Od prvih telefona i telegrama, preko interneta, pa sve do pametnih telefona, društvenih mreža i VR-a – tehnološke su inovacije stoljećima oblikovale i unaprjeđivale, kako našu svakodnevnu, tako i onu poslovnu komunikaciju.
Pojavom telefona i telegrama, poruke su se brže i jednostavnije prenosile od jednog korisnika prema drugom, a dolaskom interneta kojim se danas na globalnoj razini koristi više od 3,9 milijardi ljudi, svijet je postao jedno veliko 'globalno selo'.
I dok veliki broj stručnjaka navodi kako se digitalizacija sporije odvija kod nas nego u ostalim europskim zemljama, brojke pokazuju kako se u Hrvatskoj danas internetom koristi nešto više od 74 posto stanovništva, dok čak 73 posto tvrtki posjeduje vlastitu internet stranicu, a 52 posto zaposlenih računalo koristi u obavljanju svojih svakodnevnih poslova. U prilog tomu ide i podatak o rastu broj hrvatskih kompanija koje svoje proizvode i usluge prodaju putem interneta. Takvih je lani, prema posljednjim podacima bilo 18 posto, što je za jedan posto više od prosjeka Europske unije.
Kada se tome pridodaju i mobilni uređaji na kojima Hrvati u prosjeku provedu pet sati dnevno, utjecaj tehnološkog razvoja na komunikaciju još je vidljiviji. Naime, prema posljednjim podacima euro – statističara, Hrvati su samo lani na komunikacijske usluge i opremu potrošili više od 1,48 milijarde eura što je oko 11 milijardi kuna. To je iznos koji doseže 2,9 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, te je jedan od najvećih udjela komunikacijskih usluga u BDP-u među članicama EU. Uz to, podaci pokazuju kako Hrvatska spada u sam vrh članica EU po udjelu komunikacijskih usluga u ukupnoj potrošnji kućanstava. Tako je, kod nas lani iznos potrošen na komunikacijske usluge činio četiri posto ukupne potrošnje kućanstava.
Redefiniranje načina komunikacije
Ipak, najveće redefiniranje načina komunikacije u novijoj povijesti donesli su upravo tehnološki giganti poput Facebooka, Twittera, Instagrama, LinkedIn, WhatsAppa, ali i ostalih društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija. Naime, upravo su društvene mreže te koje su u potpunosti promijenile komunikaciju, kako iz perspektive davatelja usluga, odnosno kompanija, tako i primatelja, točnije korisnika i kupca.
Njihovom pojavom, kompanije su bile prisiljene promijeniti svoj dotadašnji pristup kupcima. Masovne poruke, morali su preoblikovati u individualne, a jednosmjernu komunikaciju u dvosmjernu.
Koliko su društvene mreže uzele maha u poslovnom, ali i privatnom životu svakog čovjeka govori i podatak da na globalnoj Facebook kao najveća i najpopularnija društvena mreža danas broji nešto više od 2 milijarde aktivnih korisnika, dok Instagram ima oko milijardu aktivnih korisnika. Za razliku od te dvije najzastupljenije društvene mreže, LinkedIn, koji se isprofilirao kao platforma za poslovno komuniciranje, broji oko 630 milijuna korisnika.
Društvene mreže, kao i svi novi oblici poslovne komunikacije, zaslužni su i za razvoj novih poslovnih modela, ali i zanimanja koji su do prije 10-ak godina bili gotovo nezamislivi. Tako danas raste broj takozvanih Freelancera, odnosno digitalnih nomada ili ljudi koji upravo, zahvaljujući napretku tehnologije imaju mogućnost svoj posao odrađivati iz bilo kojeg kutka planete i svoje poruke i proizvode nuditi kupcima diljem svijeta.
No, koliko i kako će najnoviji oblici tehnologije poput 5G mreže u čiji se razvoj trenutno ulažu višemilijunski iznosi, te virtualna stvarnost, ali i najnovije umrežavanje strojeva i ljudi utjecati na daljnji razvoj komunikacije to ćemo tek vidjeti. Procjene govore, kako će 2020. godine biti umreženo oko 8 milijardi ljudi i 50 milijardi strojeva, te da će upravo ti strojevi, poput umreženog termometra, frižidera ili kamera graditi Internets stvari (Internet of Things) koji će omogućiti transformaciju naših domova, kompanija i gradova u pametna središta.