Imaju li depozit veći od 500 tisuća franaka, štediše u švicarskoj državnoj banci Postfinance AG ubuduće će plaćati naknadu do jedan posto na iznos koji prelazi novoutvrđeni limit. Do sada su penale u toj banci plaćali oni s depozitom većim od milijun franaka.
No, kako navodi Bloomberg, manje banke u Njemačkoj i Švicarskoj i dalje se muče s pronalaskom odgovora na negativne kamatne stope koje su središnje banke nametnule prije nekoliko godina. Stoga je nekoliko njih posljednjih dana najavilo nove strategije: neke uvode, neke otkazuju, a neke mijenjanju “kaznene” kamatne stope na štednju.
Priljev
- Premda praktički ne plaćamo nikakve kamate na štednju, u posljednjih 12 mjeseci primili smo više od 3,5 milijardi franaka - izjavio je za Bloomberg glasnogovornik Postfinancea Reto Kormann. Kako bi zaustavili taj snažni priljev novog novca ili čak potaknuli klijente da povuku dio štednje, rekao je da moraju pooštriti pravila. Budući da je riječ o državnoj banci koja ne može voditi samostalnu politiku pri posuđivanju novca, na raspolaganju nemaju mnogo opcija kako bi smanjili teret negativnih kamatnih stopa. Drže li depozite na računu u Švicarskoj nacionalnoj banci, poslovne banke plaćaju penale od 0,75 posto.
U ECB-u, pak, negativne kamatne stope iznose 0,4 posto. Središnje bankarske institucije tako su namjeravale potaknuti banke na veće odobravanje kredita, a u slučaju Švicarske i spriječiti pritisak na franak.
Na sličan korak kao i Postfinance, odlučila se i njemačka Hamburger Sparkasse AG, najveća banka u zemlji po visini depozita, a opravdava ga visokim troškom likvidnih sredstava. Od rujna će štediše koji na računu imaju više od 500 tisuća eura u toj banci plaćati naknadu od 0,4 posto.
- Ta naknada još ne pokriva troškove koje je ECB nametnuo bankama na njihove depozite - rekao je glasnogovornik banke Stefanie von Carlsburg, ističući da još moraju plaćati i za osiguranje depozita. Prebacivanje troška na klijente nije neuobičajeno, ali još je izuzetak.
Tok gotovine
Istodobno, Hamburger Volksbank je odlučio povući odluku o kažnjavanju štednje veće od pola milijuna eura sa 0,2 posto. To obrazlažu činjenicom da je veći broj štediša koji su bili pogođeni tom mjerom povukao depozite, pa je ostalo samo nekoliko klijenata koji na računu imaju više od 500 tisuća eura. O toku gotovine klijenata u budućnosti će ovisiti i njihove mjere.
Premda prebacivanje troška koje su nametnule središnje banke nije neuobičajeno za poslovne banke, ta je praksa ipak vrlo rijetka.
Kamate na velike depozite srezale su i hrvatske banke
Za velike depozitare u Hrvatskoj, one koji u banci drže više od 50.000 eura, u pravilu vrijede posebna pravila i s bankama imaju posebne aranžmane. Međutim, ni oni više ne mogu računati na neki osobit tretman. Tako su se neki požalili da je kamatna stopa koju im banka nudi gotovo ravna nuli. U bankama potvrđuju takav trend, ističući da je likvidnost u sustavu ogromna, da već dugo traje te da nitko u sustavu ne želi sebi stvarati dodatni trošak.
- Prije nekoliko dana razgovarali smo s klijentom koji želi oročiti iznos od nekoliko milijuna eura. Samo zahvaljujući tome što je riječ o važnom klijentu za banku, dogovorili smo kamatnu stopu od približno jedan posto - rekao je. No, to su doista izuzeci.
Ako u Zagrebačkoj banci, primjerice, netko želi oročiti 100 tisuća kuna na rok od tri godine, može računati, kako pokazuje kalkulator banke, na kamatnu stopu od 0,25 posto u slučaju klasične štednje ili od 0,67 posto ako se odluči za favorit štednju (jednokratna uplata, premija za neprekinutu štednju...).
Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na oročene depozite u eurima u lipnju je iznosila 0,83 posto, a godinu dana prije toga bila je na razini od 1,38 posto. Kratkoročno oročenje, na pola godine do godinu dana, sada u prosjeku nosi kamatnu stopu od 0,29 posto, a prije godinu dana te su kamate bile na razini od 0,50 posto.
Posljednjih godina kamate su snažno pale jer su banke visoko likvidne, a potražnja za kreditima i dalje je skromna. Za razliku od ECB-a i švicarske centralne banke, HNB ne zaračunava negativne kamatne stope na depozite banaka, ali i domaće su banke snažno slijedile opći trend, osobito u slučaju kamatnih stopa na depozite. Stoga su neki klijenti odlučili povući novac iz banaka i uložiti ga tamo gdje mogu dobiti veće prinose. No, brojke upućuju na to da je većini štediša i dalje najvažnija sigurnost.