U Hrvatskoj trenutno živi 120 supermilijunaša, a svega 12 % građana živi lošije nego 1989.

U Hrvatskoj trenutno živi 120 supermilijunaša "teških" više od 30 milijuna dolara, među njima 11 ih ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara (nakon pada Ivice Todorića vjerojatno smo spali na desetero ozbiljno bogatih), a milijardera još nema.

Naši su bogataši uglavnom "teški" između deset i 100 milijuna dolara i takvih imamo oko 590.

To se navodi u novom izvješću londonske konzultantske kuće "Knight Frank", što znači da je broj supermilijunaša u Hrvatskoj u prošlom desetljeću porastao za 33 posto iako je hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu oslabjelo, a bruto domaći proizvod za nekoliko je postotaka niži nego prije 10 godina. Hrvatske vlasti u tom su razdoblju snižavale javnu potrošnju i stegnule remen većini. Svejedno, broj hrvatskih ultramilijunaša u inače najdužoj krizi u EU-u dvostruko je brže rastao od onog u Europi (17 posto) i osjetno sporije od svjetskog prosjeka (42 posto).

Prema procjeni Knight Franka, Hrvatska ima i 11.900 milijunaša "lakše kategorije", a to su oni čija je imovina veća od milijun dolara, odnosno šest i pol milijuna kuna. Pri tome je važno da se ti podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogataša, već samo na one prijavljene u domovini.

Povećanje nejednakosti

Broj bogatih ljudi u Hrvatskoj neprekidno raste (u zadnje četiri godine oko pet posto), a usporedo se povećavaju imovinske i socijalne nejednakosti. Prošle godine naša je zemlja dobila 500 novih milijunaša.

Procjena londonske kompanije o broju hrvatskih bogataša čini se preniskom. Ako bi se u obzir uzimale vrijedne nekretnine, naročito one pozicionirane na vrhunskim lokacijama na Jadranu, moglo bi se izbrojiti i više hrvatskih građana koji imaju imovinu vrijednu barem milijun dolara. Za potpune liste domaćih milijunaša trebalo bi zaviriti u mnoge dobre čuvane tajne, pa i ozbiljno shvatiti upućene kad kažu da je "dovoljno biti u poziciji da u javnim natječajima odlučuješ o 10 milijuna vrijednim nabavkama, uzmeš 10 posto i eto te među milijunašima".

Što se sve računa u bogatstvo? U imovinu bogatih "Knight Frank" ne ubraja kuću u kojoj stanuju, već dodatne kuće i nekretnine, dionice i vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zrakoplove, jahte, zlato, vino, satove i ostale predmete.

Procjenom bogatstva pojedinaca bave se i mnogi drugi u svijetu, primjerice časopis "Forbes". Međutim, "Forbes" u procjeni imovine bogatih ljudi težište stavlja na njihovo vlasništvo nad poduzećima, odnosno dionicama. "Forbes" je tako zaključio da Hrvatska ima pet osoba s bogatstvom većim od 100 milijuna dolara, a Knight Frank je našao dvostruko više stomilijunaša, piše Slobodna Dalmacija.

Informacije o rastu broja bogatih i o nejednakostima u Hrvatskoj dolaze uglavnom iz inozemstva, a domaće institucije i političari za tu temu nisu previše zainteresirani. Prema nedavnom "Tranzicijskom izvješću" Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), samo je 40 posto stanovništva Hrvatske u posljednjih 27 godina popravilo svoje dohotke u usporedbi s prosjekom najrazvijenijih zemalja. Oko 60 posto stanovnika doživjelo je pogoršanje životnog standarda u odnosu na razvijene, pri čemu 12 posto građana Hrvatske živi lošije nego 1989. godine.

Bogaćenje u nas usporava

Prava novost je, međutim, da se bogaćenje osoba u Hrvatskoj malo usporava, jer "Knight Frank" procjenjuje kako će broj milijunaša u sljedećem desetljeću porasti za samo 10 posto. Primjerice, broj ultramilijunaša – osoba s imovinom većom od 30 milijuna dolara, odnosno 210 milijuna kuna – već drugu godinu zaredom zadržava se na njih 120. I broj dolarskih stomilijunaša već dvije godine ne raste.

Najveća je briga bogatih – u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj – kako očuvati bogatstvo i prenijeti ga na nasljednike. Zamjetan je trend smanjenja ulaganja u financijsku imovinu, a statistika pokazuje da gotovo svi bogati ljudi diverzificiraju svoja ulaganja. Najveći broj njih imovinu ima u svojoj kompaniji, a čak ih 56 posto ulaže u nekretnine. Popularno je imati i određeni iznos gotovine, ulagati u dionice, zlato, donedavno i u kriptovalute. Najviše profita u posljednje vrijeme donosi ulaganje u umjetnička djela, ali i u raritetna vina, čije su cijene rasle 170 posto u deset godina. Ne isplati se ulagati u kinesku keramiku i namještaj jer gube na vrijednosti.

No, silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi u svijetu, prema istraživanju "Knight Franka", nerijetko imaju "besane noći" zbog raznih strahova, često se ne osjećaju sigurnima tamo gdje žive. Svaki peti (21 posto) razmišlja o trajnom preseljenju, njih 29 posto razmišlja o nabavi još jedne putovnice, a njih 34 posto već ima dva državljanstva. Samo iz Francuske, Italije, Grčke i Španjolske odselila je 21 tisuća milijunaša, najčešće u Australiju, koja je postala najpopularnije utočište prebjega. Prema američkim medijima, bogati Amerikanci počeli su kupovati posjede na Novom Zelandu, kako bi imali utočište u slučaju nevolje.

Najveći svjetski problem

Globalno gledajući, rastuće imovinske nejednakosti postale su najveći svjetski problem. Ocijenila je to i najbogatija svjetska elita, koja se svake godine u siječnju redovito sastaje u švicarskom Davosu na zasjedanju Svjetskoga gospodarskog foruma. Nejednakosti su glavna prijetnja napretku zemalja i gospodarstava, uočili su još početkom 2014., ali političari i najbogatiji ljudi ništa nisu poduzeli da se nejednakosti smanje.