Potrošačima je već postalo jasno da efekt smanjenja PDV-a na prehrambene proizvode neće pretjerano osjetiti na svojim novčanicima.
Podsjetimo, porez na voće, povrće, meso, ribu, svježa jaja i dječje pelene spušten je s 25 na 13 posto, zbog čega su cijene proizvoda u ovim kategorijama trebale pasti za otprilike 10 posto. Tako je barem, kako piše Slobodna Dalmacija, najavljivao bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić početkom ove godine, kad je odluka o smanjenju PDV-a stupila na snagu.
Do određenog pada cijena je doista došlo, no ne u toj mjeri. Dapače, cijene pojedinog povrća ovog su ljeta "divljale" više nego ikad ranije, primjerice, kilogram zelenih fažoleta koštao je vrtoglavih 40 kuna. U Ministarstvu poljoprivrede svjesni su da određeni proizvodi ne samo da nisu pojeftinili, već su i poskupjeli, no to je zato što, prema njihovim riječima, kretanje cijena ne ovisi samo o smanjenju PDV-a, nego i o drugim okolnostima na EU tržištu. S druge strane, krumpir je za čak 20 posto bio jeftiniji u srpnju ove godine u odnosu na mjesec dana ranije...
Objašnjenje iz Ministarstva
– Prije svega, to je odnos ponude i potražnje – cijene padaju kada je ponuda velika i rastu kada je ponuda manja. Nadalje, na cijene utječu i agroklimatski uvjeti proizvodnje, što se odražava na ponudu domaćeg voća i povrća na našem tržištu. Također treba uzeti u obzir i geografski položaj proizvodnih regija. Značajan utjecaj ima i porijeklo proizvoda koji, ako dolaze iz proizvodno razvijenijih regija EU-a, dolaze na naš dio zajedničkog poljoprivrednog tržišta po povoljnijim cijenama pa je u maloprodaji moguć zamjetan raspon cijena. Na cijenu isto tako utječu i kvaliteta proizvoda, brendiranje određenih proizvoda i marketinške aktivnosti – objašnjavaju u Ministarstvu.
Prema podacima Eurostata, u srpnju ove godine smo, ipak, imali nešto povoljniju potrošačku košaricu (kad su u pitanju svježi prehrambeni proizvodi op.a.) u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Najviše je pala cijena jaja; za 9,25 posto, a potom svježeg i rashlađenog voća (8,16 posto).
Kad su u pitanju druge kategorije proizvoda, kupci nisu pretjerano profitirali. Maslinovo ulje jeftinije je u odnosu na lanjski srpanj za 2,80 posto, šećer za 0,05 posto, ulja i masti za "čak" 0,04 posto, a riba svježa ili rashlađena za 1,06 posto. Meso je ukupno jeftinije za 1,57 posto, a najmanje je pojeftinila svinjetina - samo 1,41 posto. Potom slijedi govedina i teletina (3,31 posto), janjetina i jaretina (3,61 posto), dok je najzamjetniji pad cijene, kad je u pitanju meso, zabilježen kod peradi (4,49 posto).
To je, međutim, i dalje neznatno, kad se, ponavljamo, uzme u obzir da su iz Vlade početkom godine isticali očekuju da će trgovci spustiti cijene i do 10 posto zbog smanjenja PDV-a. Razlike u cijenama još su manje kad se ovogodišnje srpanjske usporede s onima u prosincu prošle godine – primjera radi, ispada da nam je obrano mlijeko jeftinije samo 0,29 posto!
'Povijesna' perspektiva
Zašto maloprodajne cijene nisu niže i stavljaju li trgovci razliku PDV-a, u stvari, u svoj džep, pitali smo Branka Bobetića, direktora udruženja "Croatiastočar".
– Čujte, cijene ovise o kretanjima na globalnom tržištu – svinjetina je najmanje pojeftinila zbog pojave afričke svinjske kuge i povećanog izvoza tog mesa u Kinu. Efekt smanjenja PDV-a najzamjetniji je definitivno kod piletine, jer je tu i najveća konkurencija. Da su maloprodajne cijene, ipak, nešto niže, svjedoči i činjenica da je u prva četiri mjeseca ove godine porasla prodaja mesa u odnosu na isti period lani. Značajnije smanjenje cijena uočava se kod boljih kategorija mesa; primjerice, bifteka, ramsteka ili purećeg filea, a manje kod ovih jeftinijih kategorija, poput carskog mesa. Ipak, kad se gleda duži period, vidi se da meso u Hrvatskoj povoljnije kupujemo, primjerice, svinjski but je prije 15 godina koštao 50 kuna, a danas se prodaje za 33 – govori direktor "Croatiastočara".
Trgovci "deru": Marže veće od sto posto
Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, ističe da je problem što trgovci, unatoč tomu što plaćaju manji PDV, zaračunavaju marže veće od 100 posto na velik broj proizvoda, radi čega je kupcima, u konačnici, cijena ista.
Primjer za to je zelena salata, koja se od proizvođača otkupljuje po cijeni od 1,80 do 2,20 kuna, a prodaje za 4,99 kuna po glavici, jednako kao i lani.
– Nama je jasno da je povrće specifična roba koja ima svoj vijek trajanja, te da novi Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi više ne tolerira trgovcima da neprodane količine vraćaju dobavljačima i proizvođačima, kao što je prije bio slučaj. Bez obzira na to, smatram da bi se morali zadovoljiti s maržom od 50 posto – smatra Gregurić.