Istra uoči sezone

Traži se 15.000 radnika: 'Dobre plaće i smještaj, čak i s bazenima, dodatni su mamci'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 17:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 17:44

Waiter serving customers at restaurant alfresco style outside in The Lanes area of Brighton UK, Image: 172663995, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Izgleda da kriza u Uljaniku nije utjecala na nezaposlenost u Istri i najvećem istarskom gradu koji je u siječnju, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imao manje nezaposlenih nego godinu dana ranije. Naime, koncem siječnja u Puli su bile prijavljene 4.983 nezaposlene osobe, a godinu dana ranije bilo ih je 5.474. Istodobno, traje velika potražnja za kadrovima, posebice u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, ali i proizvodnim djelatnostima jer je sezona na vratima.

Ipak, početkom godine bilo je oglašeno oko tisuću radnih mjesta manje nego godinu prije. Tražilo se oko tri i pol tisuće radnika, od čega oko 1.900 u turizmu i ugostiteljstvu. Svi oni koji se dosad nisu snašli, uvijek mogu računati na sezonski rad, a Hrvatski zavod za zapošljavanje tvrdi da je putem njihove ankete čak 20 tisuća nezaposlenih reklo da ih taj posao zanima. Primamljive plaće i dobar smještaj, pa čak i s bazenima, dodatan je mamac.

- To govori u prilog činjenici da građani žele ostati raditi u Hrvatskoj i da je naše nastojanje za aktivacijom i zapošljavanjem domaće radne snage na poslovima u turizmu opravdano - ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Uz to, ove je godine Dane poslova u turizmu posjetilo preko 15.000 ljudi u potrazi za sezonskim zapošljavanjem te je više od 120 različitih poslodavaca ponudilo oko 9.000 radnih mjesta. A samo Istri treba baš tih 15 tisuća sezonskih radnika, posebice u velikim hotelskim kućama. One, kako čujemo od Marine Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije imaju, od svih ostalih dionika u turizmu, najmanje problema s radnim snagom jer imaju „agresivan“ nastup i propagandu.

- Iako je tek tridesetak posto domicilnih radnika, velike hotelske kuće agresivnim nastupima i propagandom privlače većinu radnika s hrvatskog tržišta, a po informacijama kojima raspolažemo, prošle godine je bilo u najvećim hotelskim kućama oko 500-tinjak stranih radnika, najviše iz BiH, Makedonije, Srbije, odnosno s područja bivše države. Iako u razgovorima gotovo svi veliki poslodavci tvrde da im se preko 70 posto sezonskih radnika vraća, mislim da je taj postotak ipak manji i da naprosto neće priznati da im je svaka sezona nanovo izazov kako da osiguraju dovoljan broj radnika - ističe Cvitić.

Domaćeg se radnika ne može naći jer je ili otišao za boljim poslom u Europu, ili ih nema u toj struci, posebno kuhara. Uz njih, deficitarnim zanimanjem postali su i svi drugi poslovi u turizmu.

- Nedostaje sobarica, čistačica, vrtlara, šofera, servira, konobara, kuhara, pa čak i recepcionara za kojih ponuda bila veća od potražnje. Nije bitno ni jesu li kvalitetni, sumanuto traže broj - kaže ova sindikalistica te dodaje kako su za to krivi upravo poslodavci koji su vodili lošu kadrovsku politiku zadnjih deset godina.

- Znali su ili su trebali znati što će uslijediti kada uđemo u EU i kada se otvore granice. I prije 10 godina su imali mogućnost povećanja plaća, imali su mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme, trebali su razmišljati o adekvatnom smještaju sezonskih radnika. Nisu povećavali plaće, nisu zapošljavali za stalno, nisu stvarali adekvatne uvjete smještaja, pa su otvaranjem granice ostali u panici kako će odraditi sezonu bez radnika, jer ti radnici koji su bili tu, a o kojima se nisu brinuli, otišli su u druge zemlje gdje su ih trebali, gdje su im dali veće plaće i bolje uvjete i rada i smještaja - objasnila je Cvitić.

Dodaje i kako je oslanjanje na uvoznu radnu snagu pogrešan korak za hrvatski turizam jer opada kvaliteta, a tada ni cijene ne mogu biti toliko visoke. Zato traži da se i dalje povećavaju plaće u ovom sektoru čiji je rast počeo tek 2016. godine, ali i da država bude stimulativnija prema turizmu. Za ovu godinu kolektivni pregovori još nisu gotovi u svim tvrtkama, ali sigurno je da će svi dizati plaće i uvjete rada.

- Nadamo se da će svi poslodavci iskoristi neoporezivi iznos koji je omogućen izmjenama poreznih propisa. Neki će to isplatiti odjednom, a neki poslodavci tako da će stimulirati radnike u najintenzivnijim mjesecima. Isplata neoporezivog dijela od 5.000 kuna u godišnjim primanjima niže plaćenih radnika iznosi i do 10 posto, što je za takve radnike dobro, ali to ne ide u prosjek za mirovinu kao ni drugih naknada. Takav vid povećanja materijalnih prava radnika je dobar, ali mislim da su poslodavci sada uštedjeli i da su mogli dati više od onoga što su dali. Prerano je govoriti, ali samo povećanje primanja radnika po osnovi neoporezivih iznosa znači da se masa plaća u odnosu na prošlu godinu ne povećava više od 2,5 do tri posto, što znači pad u odnosu na prošlu godinu. Vjerujem da, da nije došlo do izmjena propisa, da bi se plaće povećale za više od pet posto - zaključuje Cvitić.