Tjedni pregled svjetskih tržišta: Svjetski dionički indeksi bilježe pozitivni trend

Nakon značajne korekcije vodećih svjetskih dioničkih indeksa u svibnju pod utjecajem narušenog sentimenta radi obnavljanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, svjetska dionička tržišta zabilježila su nešto bolju izvedbu u tjednu iza nas.

Razočaravajuća objava podataka o američkoj zaposlenosti koja je zabilježila rast od svega 75 tisuća u svibnju, dodatno je potaknula očekivanja kako će se američka centralna banka odlučiti na sniženje kamatnjaka u nastavku godine. Prosječni rast zaposlenosti u SAD-u u prvih pet mjeseci prošle godine je iznosio 220 tisuća te je usporio na 164 tisuće u toku ove godine. Najvažniji pokretač američkog rasta je privatna potrošnja koja je nošena rastom zaposlenosti i plaća te u tom kontekstu snažno usporavanje rasta zaposlenosti u svibnju te revidiranje podataka za prethodne mjesece naniže, nameće pitanje održivosti snage američkog rasta u narednim kvartalima. Stopa nezaposlenosti pritom se zadržala na 3,6% a posljednji dostupni podaci pokazuju kako otvaranje radnih mjesta ostaje oko rekordnih razina što potencijalno sugerira kako neka američka poduzeća imaju poteškoća s pronalaženjem radnika.

Fed fund futures kotacije pritom pokazuju kako tržišta očekuju smanjenje bazičnog kamatnjaka za oko 75 baznih bodova do kraja godine. Takva očekivanja dodatno su potaknuta i posljednjim izjavama vodećih ljudi američke centralne banke, uključujući i čelnika Powella, a koje sugeriraju kako je centralna banka spremna reagirati ako ocijeni da se negativne implikacije trgovinskog rata prelijevaju na realnu ekonomiju. Predsjednik Trump je u međuvremenu obnovio svoje kritike Fed-a te još jednom upozorio na prebrzo podizanje bazičnog kamatnjaka koje daje nepoštenu prednost Kini u pregovorima koja s druge strane oslabljuje svoju valutu te ubrizgava likvidnost u sustav.

Britanska premijerka Theresa May podnijela je ostavku na mjesto čelnika stranke krajem prošlog tjedna te će ostati na dužnosti dok njezin nasljednik ne bude imenovan (vjerojatno krajem srpnja). Boris Johnson koji je prije nekoliko dana dobio podršku od SAD-a je već zaoštrio svoju retoriku prema EU. Bivši ministar vanjskih poslova ne želi platiti izlaznu naknadu koja je ranije dogovorena u sporazuma o povlačenju. Štoviše, planira izaći iz EU 31. listopada, bez dogovora. U osnovi, Johnson koji je najizgledniji budući premijer, negira glavne točke u sporazumu o izlasku iz EU te će ili ponovno pregovarati o istome ili će uistinu riskirati izlazak bez dogovora. Glavni pregovarač EU Michael Barnier još jednom je jasno stavio do znanja kako EU isključuje ponovne pregovore o sporazumu. Prema studiji engleske centralne banke, scenarij izlaska bez dogovora bi mogao značiti trajno usporavanje gospodarstva, nagli pad cijena nekretnina i snažnu deprecijaciju britanske funte. Produljenje nesigurnosti ne pogoduje niti ekonomiji euro zone koja se već nosi sa značajnim usporavanjem rasta i nesigurnostima oko budućnosti svjetske robne razmjene.