Sveopća panika

Tečaj kune klizi: Za sto eura danas je potrebno 10 kn više nego prošli tjedan

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.3.2020. u 14:22

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.3.2020. u 14:22

Goran Mehkek / Tom Dubravec/ CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić

Velika potražnja za devizama potaknuta sveopćom panikom smanjila je vrijednost kune; prema srednjem tečaju, 1 euro sada vrijedi 7,564 kuna, a početkom ovog mjeseca bio je na razini od 7,456 kuna.

To ujedno znači da je danas za 100 eura potrebno izdvojiti 10 kuna više nego početkom prošlog tjedna. Uz takav tečaj, kreditni dužnik kojem je rata, primjerice, 300 eura mora platiti 30 kuna više.

Pritisak

Kako bi ublažila pritisak na kunu, Hrvatska narodna banka intervenirala je drugi put u tri dana: nakon što je u ponedjeljak bankama prodala 387 milijuna eura, u četvrtak je u sustav ubacila dodatnih 347,8 milijuna eura. To znači da je potrošila oko 735 milijuna eura deviznih rezervi te da je iz bankarskog sustava povukla 5,5 milijardi kuna.

Iako se zasad pokazalo da kuna slabi unatoč deviznim intervencijama HNB-a, posve je sigurno da će u slučaju potrebe centralna banka nastaviti prodavati devize i povlačiti kune. U sustavu je trenutačno više od 30 milijardi kuna likvidnosti, pa se pretpostavlja da pojedini ulagači smatraju isplativim riješiti se kuna i kupiti eure.

- Nervoza na tržištu je velika, okruženje je, općenito, vrlo napeto, kako kod kuće tako i vani, pa ovo što se događa nije iznenađujuće. Kunska likvidnost jest velika, ali i HNB ima velike devizne rezerve kojima može braniti tečaj - kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, koja ne sumnja da će se situacija brzo stabilizirati.

No, ako devizne intervencije zaredaju, to ujedno znači nastavak smanjivanja kunske likvidnosti. Premda je ona velika, to može imati negativne posljedice u smislu rasta kamatnih stopa na tržištu novca. Takve opasnosti zasad nema, smatraju analitičari, ali teoretski to jest moguće i svakako nije poželjno ako se kriza nastavi produbljivati. Događaji posljednjih dana upućuju da se sve lako može okrenuti.

Manje deviza

Dok je proteklih godina uglavnom intervenirala kupujući devize od banaka kako bi spriječila jačanje kune, Hrvatska narodna banka našla se u situaciji da mora braniti valutu od pritisaka na deprecijaciju. Prije ovog tjedna, posljednji je put intervenirala prodajom deviza u rujnu 2015. Sada se očekuje da će deviza ove godine na tržištu biti znatno manje jer bi izvoz robe mogao podbaciti, kao i devizni prihodi od turizma. Osim iznenadnih okolnosti vezanih uz koronavirus, posljednjih je tjedana na tržištu vladala pojačana potražnja za devizama i zbog isplate dividendi većeg broja tvrtki u stranim vlasništvu te zbog izdanja državnih obveznica.

Treća devizna intervencija HNB-a od početka tjedna

Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je, kako bi ublažila deprecijacijske pritiske na kunu, treći put ovoga tjedna intervenirala na deviznom tržištu, prodavši bankama 479,55 milijuna eura.

Bankama je danas prodano 479,55 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,564914 kune, čime je iz financijskog sustava 'usisano' dodatnih 3,63 milijarde kuna.

Riječ je o trećoj ovotjednoj deviznoj intervenciji središnje banke, ujedno i trećoj od početka godine, u kojima je bankama prodano više od 1,2 milijarde eura i time iz financijskog sustava ukupno povučeno oko 9,1 milijardu kuna.

Naime, HNB je u ponedjeljak bankama prodao 387 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,512738 kuna, čime je 'povukao' 2,9 milijardi kuna.

U četvrtak je, pak, središnja banka prodala bankama 347,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,554019 kuna, a time je iz financijskog sustava 'usisano' 2,63 milijarde kuna.

Danas je središnja banka intervenirala još većim iznosom, prodajom gotovo 480 milijuna eura, čime želi ublažiti pritiske na slabljenje kune prema euru, koje je prisutno od početka prošloga tjedna. Tako je srednji tečaj eura od početka ožujka do danas ojačao za 1,5 posto te se od sredine prošlog tjedna 'drži' na najvišim razinama u zadnjih više od dvije godine odnosno od kraja 2017. godine.

Unatoč tri devizne intervencije, slabljenje kune prema euru nastavljeno je i ovoga tjedna pa je na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke kuna oslabila prema euru za 0,16 posto u odnosu na tečajnu listu utvrđenu u srijedu.

Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj eura od 7,569972 kuna, što je njegova najviša razina od kraja studenoga 2017. godine.

No, to je još uvijek nešto niži tečaj nego na domaćem međubankarskom tržištu na kojem je, s obzirom na potražnju bankarskog i korporativnog sektora za devizama, tečaj eura još krajem prošloga tjedna premašio razinu od 7,5 kuna, a krajem ovoga je na razini 7,6 kuna.

Inače, prije ovotjednih intervencija, zadnji je put HNB intervenirao prodajom deviza još 30. rujna 2015. godine. U svim deviznim intervencijama poslije toga, a bilo ih je 17 u razdoblju od svibnja 2016. do kolovoza 2019. godine, središnja je banka otkupljivala eure od poslovnih banaka u nastojanju da ublaži jačanje kune. (Hina)