Tužiti banku ili ne?

'Sud je rekao da imate pravo tužiti, a imate li pravo na obeštećenje, tek ćemo vidjeti...'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.9.2019. u 11:40

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.9.2019. u 11:40

Hanza Media

Unatoč tome što je Vrhovni sud donio još jednu odluku koja daje za pravo dužnicima, mnogi su i dalje u dvojbi upuštati se u pravni spor s bankom ili ne. To se ponajprije odnosi na one koji su 2015. godine prihvatili konverziju kredita iz švicarskog franka u euro, s obzirom na to da banke smatraju da je slučaj time zapravo zaključen.

Što se iz presude Vrhovnog suda doista može iščitati o tome kako će konverzija utjecati na sudske sporove u slučaju švicarskog franka? U svojoj odluci iz travnja ove godine Vrhovni sud je rekao da potrošač ima pravni interes tužiti banke radi utvrđivanja ništetnosti ugovornih odredbi, ali nije odlučio je li taj zahtjev osnovan ili ne. Takva odluka u pojedinačnim postupcima tek se očekuje. Što će s tim postupcima biti, kako je svojedobno kazao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, “drugo je pitanje, odnosno druga odluka suda koja ovisi od slučaja do slučaja”.

Ponuda, ne obaveza

U posljednjoj presudi Vrhovni sud također kaže da pravni interes za podnošenje tužbe i dalje postoji, unatoč tome što je Zakonom o zaštiti potrošača korisnicima kredita omogućena konverzija iz franka u euro. Pritom navodi da je to bila ponuđena mogućnost, a ne obveza, “što znači da su i dalje u neodređenom broju ostali na snazi ugovori sklopljeni s valutnom klauzulom u švicarskim francima, a time je i dalje pitanje valjanosti tih ugovora ostalo sporno”. Iako je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa rekao kako je cilj svake odluke tog suda da se ujednači sudska praksa, ona upućuje da sudovi donose različite odluke, pri čemu neki smatraju da je konverzijom sporni odnos banke i dužnika riješen, a drugi ne, pa se čini da problem zapravo i dalje ostaje neriješen.

Željko Pajalić, glasnogovornik Vrhovnog suda, pojašnjava da je zahtjev u posljednjem postupku bio da se utvrdi kako su u spornom razdoblju banke povrijedile kolektivni interes i prava potrošača korisnika kredita, koristeći valutnu klauzulu za švicarske franke, a da o tome nisu pregovarale.

- U ovom slučaju pitanje se odnosilo samo na valutnu klauzulu. To što su potrošači konvertirali kredite iz švicarskog franka u euro ne znači da te ugovorne odredbe nisu bili ništetne od početka. No, što će se pojaviti u daljnjoj argumentaciji, na drugim stupnjevima, ostaje vidjeti - kaže Pajalić, ističući kako Vrhovni sud ne može tumačiti svoje odluke te da je potrebno samo iščitavati ono što piše u presudi.

Visina štete

U razgovoru s pravnim stručnjacima upoznatima s ovim slučajem ipak se može nazrijeti smjer u kojem bi mogla ići daljnja pravna bitka sada već bivših dužnika u švicarskim francima i banaka. Ključno pitanje u sudskim procesima moglo bi biti određivanje visine štete, odnosno zatezne kamate. Ako odredbe koje se odnose na valutnu klauzulu, kao i promjenjivu kamatnu stopu, nisu bile zakonite, sudski vještaci morat će odrediti koji su iznos korisnici kredita preplatili, te koliko je od toga plaćeno kroz konverziju. Međutim, navodi jedan pravni stručnjak, sada bi se mogao pojaviti problem zateznih kamata i njihov obračun.

Kada se sklapa nagodba, objašnjava, svatko se nečega odriče. Ako ste imali neku tražbinu i novim ugovorom ste postigli dogovor oko glavnice, vi vjerojatno više niste oštećeni. Onog trenutka kada ste sklopili nagodbu, riješili ste sav sporni odnos, na njega ste pristali i nemate pravo na zateznu kamatu, smatra ovaj pravni stručnjak.

Dvije teorije

Nekad su zatezne kamate dosezale i 14 posto, što znači da bi u slučaju njihova obračuna iznosi povrata mogli biti doista veliki. Prema procjeni predstavnika dužnika, ako bi obeštećenje za tečaj u slučaju prosječnog kredita u švicarskim francima bio 80.000 kuna, zatezne kamate bile bi i tri puta veće.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski također ističe da se zadnja presuda Vrhovnog suda nije bavila pitanjem konverzije, već ga samo spominje i ništa ne govori o tome imate li pravo na obeštećenje ili ne. U tom smislu još se uvijek čeka rješenje Vrhovnog suda u pojedinačnim presudama konvertiranih kredita, a riječ je o dva predmeta po reviziji.

- Sud je rekao da vi imate pravo tužiti, a imate li pravo i na obeštećenje, tek ćemo vidjeti koji će stav Vrhovni sud zauzeti. Ima puno argumenta i za i protiv, što znači da je moguće pravno obrazložiti jedno i drugo rješenje - smatra Kwiatkowski. Kako među pravnicima, tako i na samom Vrhovnom sudu, čini se, postoje dvije teorije: jedna govori da je zakonom postignut sporazum o obeštećenju, a prema drugoj dužnici ga se nisu odrekli, unatoč konverziji. Ostaje vidjeti koji će stav prevagnuti na Vrhovnom sudu.

Dužnici sami moraju odlučiti o tužbi

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski ističe kako u samom Zakonu o konverziji stoji da potrošači nemaju pravo na zatezne kamate za preplaćeni iznos isplaćen konverzijom. Pritom zakon ništa ne govori u slučaju kamate, već samo valute, što upućuje da bi tužitelji mogli izgubiti zateznu kamatu u dijelu koji se odnosi na preplaćeni iznos zbog tečaja. Na kraju, zaključuje Kwiatkowski, sve se vraća na matematiku. O tome da li im se isplati ići u tužbu, dužnici će morati odlučiti sami.

- To je jako teško reći. Sve se može dobiti i izgubiti, svaka parnica je individualne prirode - kaže Kwiatkowski. Smatra da bi pojedinci trebali staviti u omjer dobitak i gubitak, vidjeti što sebi mogu priuštiti i koliko im je nešto u životu bitno.