'Čokolipsa' na pomolu

Prijeti li svijetu nestašica čokolade? Jede je sve više ljudi, a proizvodnja je sve teža

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.8.2018. u 15:43

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.8.2018. u 15:43

Opatija, 031217.
Zapoceo 12. Festival cokolade koji se odvija na raznim lokacijama diljem Opatije. Na fotografiji: festival cokolade.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanešić / Hanza Media

Ilustracija

Prijeti li svijetu velika nestašica čokolade? U zadnje vrijeme pojavilo se nekoliko članaka čiji autori tvrde da ćemo do 2050. godine ostati bez omiljenog slatkiša, piše New Zealand Herald. Globalno tržište čokolade neprestano raste, do 2025. će biti duplo veće nego 2015. godine, konzumacija drastično raste, posebno zato što se zadnjih godina piše o benefitima čokolade, poput anti-age efekta, mnoštva antioksidansa, smanjenja stresa i krvnog tlaka.

Najviše čokolade pojede se u Švicarskoj, više od osam kilograma po stanovniku godišnje, a općenito najviše slatkog vole stanovnici Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Proizvođači čokolade s optimizmom gledaju na Kinu i Indiju, koje svaka imaju po milijardu stanovnika, a koji upravo upoznaju omiljenu slasticu zapadnog svijeta, a sve zahvaljujući urbanizaciji i širenju srednje klase.

Najbrže rastuće tržište

Trenutno najbrže rastuće tržište čokolade je ono u Indiji, u roku pet godina potražnja je porasla za 50 posto. Čokoladu doživljaju kao zdravu slasticu i neprestano je grickaju. Kinezi su dugo bili među najmanjim potrošačima čokolade, najviše zbog političke situacije koja ih je odvajala od ostatka svijeta. Oni pojedu manje od kilograma slastice godišnje, što je desetak manjih čokolada. No, sada se stvari mijenjaju – Kinezi upoznaju kulturu kave i uz nju jedu sve više čokolade.

Potrošača nikako ne manjka, štoviše, očekuje se da će njihov broj konstantno rasti. Ali, proizvođači imaju veći problem – kakao je jako zahtjevan za uzgoj. Ta delikatna biljka treba vlažnu tropsku klimu i hladovinu kišnih šuma, što su uvjeti kakvih je sve manje zbog globalnog zatopljenja. Trenutno se najviše čokolade proizvodi u zapadnoj Africi, točnije u Obali Bjelokosti i Gani. Kako bi se zadržali idealni uvjeti, proizvodnja kakaa će se doslovno pomaknuti uz brdo, odnosno na veće visine.

Osim klime, kakao ima još jedan veliki problem – bolesti koje uzrokuju insekti. Zbog toga se godišnje gubi 30 do 40 posto prinosa. Tako je ovog ljeta Obala Bjelokosti objavila da mora uništiti polje kakaa od 100 tisuća hektara jer su ga napali insekti, a na tom području ova se biljka neće moći saditi narednih pet godina. Kakao je itekako teška biljka za uzgoj pa se farmeri u Indoneziji sve više okreću proizvodnji kukuruza i drugih žitarica umjesto kakaa.

OPEC za čokoladu

Najveći svjetski proizvođači su itekako svjesni da moraju tražiti nove puteve razvoja. Gana se nada iskoristiti kinesko zanimanje za čokoladu i osigurati zajam od njih kojim bi osigurali ovogodišnji urod. To podržavaju vlade i Gane i Kine. Novčanu pomoć države proizvođači planiraju tražiti od Emirata i Saudijske Arabije, gdje se čokolada smatra simbolom bogatstva.

Novac će se uložiti u istraživanje alternative kakau i poboljšanju postojeće biljke, kako bi postala manje ovisna o vremenskim prilikama.

Najveći proizvođač slatkiša na svijetu Mars Wrigley uložio je milijardu dolara u istraživanje otpornijeg kakaa, a prvi su najavili da će u svojim čokoladama koristiti samo najkvalitetniji kakao za koji su počeli dodjeljivati certifikate. Proizvođače novčano potpomažu i Hershey, Ferrero, Lindt i Mondelez, i to tako da više plaćaju za kvalitetniji kakao. No, i dalje ostaje problem dječjeg rada i iskorištavanja.

Sami proizvođači u Africi se žele više uključiti u distribuciju svojeg proizvoda i stvoriti nešto poput OPEC-a za čokoladu. Tako bi mogli štititi male proizvođače koji su najosjetljiviji na promjene cijena.

Zaključak je da svijetu trenutno ne prijeti nestašica čokolade, ili “chocapocalypse” kako je nazivaju strani mediji. No, rizik postoji i moramo ga biti svjesni.