Prihod od turizma veći za milijardu kuna

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne.

Potvrđuju to podaci o dosad izdanim fiskaliziranim računima u turizmu i ugostiteljstvu, prema kojima je u razdoblju od početka godine pa do 10. srpnja iznos fiskaliziranih računa u tim djelatnostima ukupno veći za čak milijardu kuna.

Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju od 1. siječnja do 10. srpnja u Hrvatskoj je u segmentu smještaja gostiju izdano ukupno oko 15,72 milijuna fiskaliziranih računa ili oko jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Ukupni iznos računa porastao je 12 posto u odnosu na razdoblje od 1. siječnja do 10. srpnja prošle godine te je dosegnuo gotovo 3,97 milijardi kuna, što je oko 423 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju.

Značajan skok broja i iznosa fiskaliziranih računa zabilježen je i u segmentu ugostiteljstva u kojem je od 1. siječnja do 10. srpnja ove godine izdano, prema istim podacima, gotovo 184 milijuna fiskaliziranih računa ili tri posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je ukupni iznos računa porastao devet posto, dosegnuvši vrijednost nešto veću od 7,35 milijardi kuna.

Nema pesimizma

Kada se sve zbroji, proizlazi da je u turizmu i ugostiteljstvu od 1. siječnja do 10. srpnja izdano ukupno više od 199,7 milijuna fiskaliziranih računa ukupnog iznosa nešto većeg od 11,32 milijarde kuna.

Riječ je o rastu broja izdanih fiskaliziranih računa od oko tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno od oko 10 posto kada je riječ o iznosu fiskaliziranih računa.

Naravno, na rast broja i iznosa fiskaliziranih računa ne utječe samo fizički turistički promet, nego i jači nadzor poreznika, kao i rast cijena, koji se u Hrvatskoj tradicionalno događa tijekom turističke sezone. No, i ti podaci pokazuju da pesimizmu, kada je riječ o turizmu, nema mjesta.

- Dokaz je to kako naša politika osnaživanja cjelogodišnjeg turizma daje pozitivne rezultate ne samo u vidu turističkog prometa, koji na ovogodišnjoj razini ima rast od četiri posto u broju turista i jedan posto u ostvarenim noćenjima, nego i u ekonomskom smislu - pohvalio nam se Gari Cappelli, ministar turizma, ukazavši i na velik rast investicija u turizmu.

- Nemam dojam da je sezona propala, pa niti podbacila. Problem je što se u nas znatno povećao broj apartmana pa je onda i logično da imamo nešto manju popunjenost, posebno ako uzmemo u obzir da smo već lani dosegnuli razinu turističkog prometa koja je adekvatna za našu infrastrukturu.

Čak i da u špici sezone bude jedan ili dva posto manji promet nego lani, to su i dalje dobre brojke - kaže Sanda Čorak, znanstvena savjetnica na Institutu za turizam, koja smatra da će ukupni hrvatski prihodi od turizma i u ovoj godini biti otprilike na istoj razini kao lanjski.

No, naša sugovornica upozorava da se hrvatski turizam suočava sa sve jačom konkurencijom te da se u ponašanju samih turista događaju značajne promjene. Primjerice, primjećuje Čorak, svjetski je trend da sve više turista starijih od 50 godina izbjegava špicu sezone i na odmor odlazi u predsezoni i posezoni. Promjena termina godišnjeg odmora kod dijela starijih gostiju može se pripisati, objašnjava, nižim cijenama nego u špici sezone i manjim prometnim gužvama, ali i želji da se izbjegne prejako sunce i toplina.

Sunce i more

U cijeloj priči hrvatski je problem, dodaje Čorak, i to što brojne naše destinacije i dalje ne nude puno više od sunca i mora, odnosno što kronično nedostaju sadržaji koji bi turistima popunili slobodno vrijeme, ali to nas već dovodi do pitanja slabe izvanpansionske ponude o kojoj se u Hrvatskoj govori desetljećima.

Ekonomski analitičar Damir Novotny, pak, upozorava da je hrvatski turizam došao do točke u kojoj će se morati početi kvalitativno mijenjati nabolje. Hrvatska se, kaže, s izuzetkom Istre, nije redefinirala kao turistička destinacija, odnosno nije se okrenula kvalitetnijoj ponudi s većom dodanom vrijednošću.

Unatoč tome, u Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da se hrvatski turizam pokazao dovoljno otpornim na sve jaču konkurenciju te da Hrvatska u turističkom smislu i dalje raste po svim turističkim pokazateljima, iako po manjim stopama nego u posljednje dvije ili tri godine.

- Može se reći da je u prvih pola godine ovogodišnja turistička sezona dobra, imajući u vidu snažan povratak naših konkurenata na Mediteranu i oscilacije u potražnji na svim tržištima, kao i promjene načina rezerviranja putovanja uz dosta last minute rezervacija. U 2019. svi će sudionici na tržištu morati uložiti znatno veći napor nego prijašnjih godina u privlačenju gostiju, što se posebno odnosi na privatni smještaj - zaključuju u HGK.

I podaci iz sustava eVisitor, koje objavljuje Hrvatska turistička zajednica, pokazuju da je prva polovica godine što se turizma tiče bila u plusu. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci zabilježeno nešto manje od 6,9 milijuna dolazaka stranih i domaćih turista, ili 6,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a broj noćenja porastao je tri posto pa je u prvom polugodištu ostvareno nešto manje od 26,3 milijuna noćenja turista.

Iako je najviše prometa ostvareno u lipnju, ti podaci pokazuju da se značajan dio turističkog prometa već sada ostvaruje i izvan ljetnih mjeseci.

To se posebno odnosi na Zagreb, ali sve više i na Jadran, posebno na Istru i Dubrovnik. Hrvatska bi, smatraju stručnjaci, trebala poraditi na jačanju turizma izvan glavne sezone, u čemu joj, osim gradova i nacionalnih parkova, jak adut može biti i razvoj zdravstvenog turizma.