Presuda u rujnu

Presedan Europskog suda o francima: Odluka bi mogla poništiti cijeli ugovor o kreditu

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

8.8.2019. u 16:08

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

8.8.2019. u 16:08

Zagreb, 030715. Udruga Franak prosvjedovala je ispred Sabora na Markovu trgu, trazeci osnivanje istraznog povjerenstva za slucaj Franak, zakon o ukidanju CHF valutne klauzule u postojecim kreditima i moratorij na ovrhe i delozacije do donosenja zakonske regulative.
Na fotografiji: prosvjednici na Trgu sv. Marka.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
CROPIX

Poljske banke koje su odobravale kredite u švicarskim francima izgubile su u posljednjih mjesec dana petinu vrijednosti na burzi jer ulagači strahuju da će ih presuda Europskog suda u rujnu odvesti u višegodišnje gubitke.

Regionalni sud iz Varšave zatražio je od Europskog suda da se očituje u slučaju Dziubak protiv Raiffeisen Bank Internationala, u kojem tužitelji smatraju da njihovi ugovori u stranoj valuti sadrže nezakonite klauzule te traže da ih se proglasi nevaljanim. Savjetnik Europskog suda, neovisni odvjetnik, u svibnju je rekao da poljski sudovi trebaju odlučiti je li održiv cijeli ugovor u slučaju da se iz njega uklone nezakonite odredbe. Takvo stajalište u potpunosti je izmijenilo percepciju rizika u Poljskoj, a s približavanjem očekivane odluke nervoza u zemlji snažno raste.

- Kako se slučaj godinama zapostavljao, pri čemu su političari mijenjali stavove, od zaštite banaka do smirivanja gnjevnih vlasnika kredita, banke bi se sada mogle suočiti sa znatno većim računom - izjavio je za Bloomberg samozaposleni odvjetnik Jacek Czabanski, koji je prije četiri godine pokrenuo borbu za prava dužnika. Kako je rekao, banke su te tužbe tada doživljavale kao fantaziju, ali danas od njih strahuju. Poljsko udruženje banaka procjenjuje da bi izdvajanje rezervacija za potencijalne gubitke sustav moglo stajati 16 milijardi dolara, što je pet godina profita industrije.

Poljski poučak

Kao u većini zemalja srednje i istočne Europe, krediti u švicarskim francima do 2008. godine bili su popularni i u Poljskoj jer su bili za trećinu jeftiniji od onih u zlotima. Međutim, zlot je u 11 godina prema švicarskom franku oslabio oko 50 posto. Do sada je u Poljskoj pokrenuto oko 8000 tužbi, oko 70 posto slučajeva je riješeno, a 90 posto ih je išlo u korist dužnika. No, na te presude postoji mogućnost žalbi banaka i sada sudovi čekaju presudu Europskog suda. Ako on odluči da su klauzule ugovora predstavljale zloporabu, to bi moglo pokrenuti tužbe oko 600.000 poljskih obitelji koje su uzele takve kredite. Poput hrvatske udruge Franak, poljska grupa, koja pod nazivom “Stop bezakonju banaka” okuplja 11.000 članova, planira nakon presude pokrenuti edukacijske kampanje kako bi što više ljudi pokrenulo tužbe.

- Učinit ćemo sve što je u našoj moći jer je to jedini način da se zatvori ovo poglavlje toksičnih kredita - rekla je Barbara Husiew, zamjenica direktora grupe.

Što bi nova presuda Europskog suda mogla značiti za hrvatske dužnike?

- To znači da više nisu sporne samo valutna klauzula i promjenjivost kamatnih stopa nego cijeli ugovor - kaže Denis Smajo iz udruge Potrošač. U tom su slučaju i iznosi obeštećenja znatno veći jer uključuju i zatezne kamate na sve uplaćene iznose, u slučaju promjenjivih kamatnih stopa i valutne klauzule. No, o tome što će biti s valutnom klauzulom, s obzirom na to da su se banke žalile na odluku nižeg suda, Vrhovni sud tek treba odlučiti. Odluka se očekivala u srpnju.

Razlike po zemljama

“Stvarno je krajnje neprimjereno to kilavljenje s objavom odluke! Bit će da su godišnji započeli, pa ćemo se još načekati”, napisao je Goran Aleksić na Facebooku. U slučaju pozitivne presude, dužnici će moći tužiti banke i za valutnu klauzulu. Ako Europski sud presudi u korist poljskih dužnika, sigurno je da će to biti dodatni vjetar u leđa i za dužnike u drugim zemljama. Međutim, provedba je na nacionalnim sudovima. Europski sud već je donosio odluke s uputama nacionalnim sudovima po pitanju dužnika u švicarskim francima, poput one iz ožujka, kojom je utvrđeno da valutna klauzula čini glavni predmet ugovora i ako je ona ništetna, takvim se smatra cijeli ugovor. Na kraju, Europski sud upućuje nacionalne sudove da dužnicima omoguće da sami odluče što im se više isplati.

No, postoje i razlike između zakona i prakse pojedinih zemalja u rješavanju ove problematike. Hrvatske banke ostaju pri stavu da je Hrvatska riješila problem dužnika u švicarskim francima zakonom o konverziji iz 2015. godine te podsjećaju da ih je taj trošak stajao oko sedam milijardi kuna, kao i na činjenicu da su sudske presude različite od slučaja do slučaja.