Signalitics

Pregled tržišta: Trumpovi tvitovi uzrokovali pad dioničkih indeksa i europskih burzi

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.7.2019. u 10:31

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.7.2019. u 10:31

Kevin Lamarque/File Photo / Profimedia, Alamy / REUTERS

Donald Trump

S&P 500 je zabilježio pad treći uzastopni trgovinski dan uslijed obnove zabrinutosti investitora oko budućnosti trgovinskih odnosa SAD-a i Kine nakon što je predsjednik Trump na Twitteru objavio kako nema znakova da je Kina počela kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda kao što je to ranije obećano te da je to osnovni problem s Kinom – neispunjavanje onoga što je dogovoreno.

Već započeti pad europskih burzi uzeo je maha nakon objave predsjednika Trumpa te je njemački DAX trgovanje zaključio s gubitkom od preko 2% što je najlošija jednodnevna izvedba indeksa od veljače. Njemačka ekonomija je posebno osjetljiva na volatilnosti u trgovinskim odnosima radi važnosti prerađivačkog sektora. Europski Stoxx 600 je zabilježio pad od 1,5% a pad od oko 2% su zabilježila i dionička tržišta u Italiji i Španjolskoj.

Komentari predsjednika Trumpa pristigli su na dan kada je započeta nova runda trgovinskih pregovora između dvije zemlje u Šangaju. Imajući na umu prijašnja iskustva, investitori ovaj puta ne očekuju puno od pregovora, ali se barem nadaju kako će dvije zemlje nastaviti pregovore u relativno mirnom tonu bez eskalacije tenzija u obliku uvođenja novih carina ili direktnog ometanja poslovanja pojedinih kompanija. Jučerašnji komentari Trumpa sugeriraju kako razgovori i nisu započeli u najboljem smjeru.

Apple je jučer objavio svoje rezultate poslovanja za fiskalni period koji je završio 1. lipnja. Kompanija je ostvarila prihode od 53,8 milijardi dolara, odnosno 1% više nego godinu ranije te iznad tržišnih očekivanja prihoda od 53,4 milijarde dolara. Zarada po dionici iznosi 7% manje nego godinu ranije na 2,18 dolara, ali je također iznad tržišnih predviđanja. Neto dobit je zabilježila pad od 12,8%, a kompanija je prezentirala optimistična očekivanja izvedbe u ostatku godine.

Povjerenje potrošača u SAD-u je zabilježilo iznadočekivani rast u srpnju nakon smirivanja trgovinskih tenzija te poboljšanja objavljenih indikatora s tržišta rada. Indikator povjerenja potrošača zabilježio je rast sa 124,3 boda koliko je iznosio u lipnju na 135,7 bodova što je najviša razina indikatora od studenog prošle godine. Općenito govoreći, možemo reći da se indikator kreće oko najviših razina zabilježenih u posljednjih 20 godina.

Optimizam američkih potrošača oko trenutnih poslovnih uvjeta te uvjeta na tržištu rada je obnovljen u srpnju gdje je komponenta indeksa koja ocjenjuje trenutačnu situaciju porasla sa 164,3 boda na 170,9 bodova, a poboljšana su i očekivanja potrošača u kratkom roku sa 97,6 na 112,2 boda. Ovakva izvedba u skladu je sa snažnom izvedbom privatne potrošnje koju je pokazala objava BDP-a za drugi kvartal godine te pokazuje kako američki potrošači ostaju optimistični unatoč narušavanju uvjeta u vanjskom okruženju.

Jučer su objavljeni i podaci o Fed-ovoj preferiranoj mjeri potrošačkih cijena za lipanj gdje je temeljna inflacija zabilježila rast od 0,2% mjesečno dok je godišnja stopa rasta ubrzala za jednu desetinu na 1,6% čime se i dalje nalazi ispod srednjoročnog cilja centralne banke od 2%.

Snažne objave ekonomskih indikatora u proteklim danima su potaknule među investitorima pitanje opravdanosti labavljenja monetarne politike u SAD-u. Tržišta očekuju da će Fed po završetku današnjeg sastanka najaviti smanjenje bazičnog kamatnjaka za 25 baznih bodova sukladno ranijim najavama.

Investitori će pritom s većim zanimanjem popratiti posljednju retoriku centralne banke te postoje li neslaganja u mišljenjima između članova budući da su posljednje izjave nekih od njih sugerirale kako nisu voljni podržati labavljenje monetarne politike. Izgledno je pritom kako će Fed ostaviti prostora za još jedno smanjenje bazičnog kamatnjaka u nastavku godine, a u skladu s pritiscima od strane predsjednika Trumpa te dioničkog tržišta, a imajući na umu i snažan dolar koji šteti konkurentnosti američkih proizvoda na vanjskom tržištu s obzirom na to da je upravo to pozicija koju nastoje ojačati kroz sklapanje novih trgovinskih sporazuma s vodećim partnerima.

Vrijednost britanske funte u ponedjeljak je pala na najnižu razinu u protekle dvije i pol godine uslijed rastućih zabrinutosti investitora kako bi zemlja mogla napustiti EU bez postizanja bilo kakvog dogovora o budućim odnosima. Deprecijacijski pritisci na britansku valutu su nastavljeni i jučer te je funta zabilježila pad vrijednosti od 2,5% u odnosu na euro u protekla četiri trgovinska dana.