Signalitics

Pregled svjetskih tržišta: Kina pokazuje najsporiji ekonomski rast u zadnje dvije godine

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

21.7.2018. u 9:56

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

21.7.2018. u 9:56

Image: 6118390, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Tetra Images
Profimedia, Tetra Images

Ilustracija

Silazni pritisci na kineske dioničke indekse nastavljeni su u toku prethodnog tjedna dok je vrijednost kineske valute renminbi u odnosu na američki dolar pala na najnižu razinu u proteklih godinu dana.

Nesumnjivo nedostatak daljnjih informacijama oko pregovora između SAD-a i Kine kako bi se riješio trgovinski sukob uz istovremeno isčekivanje implementacije dodatnih carina sa obje strane uznemirava investitore. Zabrinutost je dodatno pojačana i izjavama direktora američkog nacionalnog Vijeća Larry Kudlowa kako kineski predsjednik odbija rješenje kojim bi se postigao dogovor o budućoj trgovinskoj politici dvije ekonomije i u konačnici okončalo ono što mnogi već s pravom nazivaju trgovinskim ratom.

Prva objava ekonomskog rasta Kine u drugom kvartalu ukazuje na ekspanziju od 6,7% godišnje što je najsporija stopa rasta od 2016. godine. Ipak, značajnije usporavanje kineske ekonomije nije za očekivati  čak niti u slučaju daljnje eskalacije sukoba između SAD-a i Kine. Naposljetku, SAD nije glavno kinesko izvozno tržište i domaća ekonomija trenutno igra mnogo važniju ulogu za rast nego izvoz.

 

U proteklom je tjednu fokus investitora bio uvelike i na monetarnoj politici SAD-a, i to u kontekstu oubičajenog polugodišnjeg svjedočenja čelnika centralne banke pred Kongresom te otvorenih kritika od strane predsjednika Trumpa prema politici Fed-a.

Naime, čelnik Fed-a Jerome Powell u proteklom je tjednu prezentirao optimistična očekivanja vezana uz buduće izglede američke ekonomije a što ne iznenađuje s obzirom na snažno tržište rada, ubrzanje rasta plaća i inflacije u nedavnom periodu te aktualna očekivanja ekspanzije ekonomije od oko 4,5% u drugom kvartalu što je značjno iznad aktualne potencijalne razine rasta SAD-a od oko 1,7%.

Ipak, Powell je jasno izrazio svoje neslaganje sa protekcionističkom politikom Trumpove administracije te upozorio na relativno zaostajanje zatvorenih ekonomija u vidu niže razine dohotka, niže produktivnosti i nižih stopa rasta. Prema mišljenju Fed-a, rastuće tenzije na polju međunarodne razmjene mogle bi ugroziti rast ukoliko rezultiraju dugoročno višim stopama carina.

Iako je Powell predložen od strane Donalda Trumpa kao čelnik Fed-a, na odgovor ipak nije trebalo dugo čekati pa je predsjednik izrazio svoje nezadovoljstvo nedavnim podizanjem bazičnog kamatnjaka za koje smatra da nepotrebno smanjuje potencijal rasta. Imajući na omu Fed-ovu neovinost od izvršne vlasti prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici, ali i nedavnu retoriku Fed-a, možemo očekivati nastavak umjerenog tempa podizanja bazičnog kamatnjaka u skladu s dosadašnjim najavama. Sljedeće podizanje tako je izgledno na rasporedu već u rujnu čime bi se razina raspona kamatnjaka podigla na 2,0%-2,25%.

 

Druga objava inflacije Euro zone za lipanj potvrdila je godišnju stopu rasta od 2,0% ponajviše uslijed viših cijena energenata. Istovremeno, bazična inflacija koja isključuje kretanja cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija zabilježila je rast od tek 0,9% godišnje u lipnju a u odnosu na inicijalnu procjenu rasta od 1,0%.

Inflatorni pritisci Euro zone tako ostaju znatno ispod ECB-ovog srednjoročnog cilja od 2% dok nedavne revizije očekivane stope rasta naniže dovode u pitanje mogućnost domaće potražnje da pogura cjenovne pritiske. Posljednje bilješke ECB-a potvrdile su namjeru završetka otkupa obveznica do kraja ove godine što mnogi smatraju više činom tehničke prirode s obzirom na regulatorne zahtjeve koji ne dozvoljavaju ECB-u da drži više od jedne trećine duga pojedinih zemalja, a čemu se centralna banka već približila.

Da nema namjeru odmaka od ekspanzivne politike, centralna je banka potvrdila i svojom eksplicitnom izjavom kako nema namjeru podizanja bazičnog kamatnjaka do jeseni sljedeće godine a što je i u skladu s našim očekivanjima prvog podizanja depozitne kamatne stope krajem 2019. godine i to za skromnih 10-15bb.