Signalitics

Pregled ključnih događaja na tržištima: Čeka se Trumpova odluka o nuklearnom dogovoru

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.5.2018. u 9:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.5.2018. u 9:22

General view of traders working on the floor of the New York Stock Exchange near wall street in New York,, Image: 133322475, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Gerald Holubowicz / Profimedia, Alamy

Wall Street

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili pozitivnu izvedbu unatoč tome što je velik dio inicijalnih dobitaka izbrisan u posljednjim satima trgovanja nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio kako će danas u toku dana objaviti hoće li se SAD povući iz nuklearnog dogovora sa Iranom iz 2015.

Rast dioničkih indeksa pritom je bio nošen rastom dionica energetskog sektora uslijed nastavka uzlaznih pritisaka na cijenu nafte te dionicama tehnološkog sektora gdje je izdanje Applea dosegnulo nove rekordne razine nakon što je Warren Buffet u toku prethodnog tjedna kupio 75 milijuna dionica kompanije i izjavio kako bi volio biti 100%-tni vlasnik.

Sentix indikator sentimenta investitora Euro zone nastavio je bilježiti pad u svibnju za 0,4 boda na 19,2 bodova što je najniža razina indeksa od veljače 2017. godine te znatna korekcija u odnosu na 32,9 bodova na koliko se indeks nalazio početkom ove godine. Promatrano po sastavnicama, komponenta trenutnih uvjeta nalazi se na najnižoj razini od listopada 2017. godine dok se komponenta očekivanja spustila na najnižu razinu u protekle tri godine.

Pad sentimenta investitora reflektira usporavanje Euro zone u prvom kvartalu ove godine ali i zabrinutosti oko svjetske trgovine te hoće li SAD u konačnici nametnuti carine i na uvoz iz Euro zone. U svijetlu navedenog istaknimo kako su jučer objavljeni podaci o industrijskim narudžbama Njemačke u ožujku podbacili uz pad od 0,9% mjesečno dok su tržišta anticipirala rast od 0,5%.

Tečaj EUR/HRK nastavio je jučer bilježiti silazne pritiske te pao za 30-ak pipseva pri čemu se parom trguje blago ispod razine od 7,40 kuna za jedan euro. Potonje je u skladu s našim očekivanjima umjerene aprecijacije domaće valute uslijed toplijeg vremena te s time povezanog uobičajeno snažnijeg priljeva turističkih deviza. Pritom ovogodišnji minimum tečaja vidimo na razini od 7,35 kuna za jedan euro budući da snažnija aprecijacija kune ostaje ograničena HNB-ovom predanosti očuvanja tečajne stabilnosti.


Pad tečaja EUR/USD nastavio se jučer u toku dana pri čemu se parom u jednom trenu trgovalo ispod razine od 1,19 dolara za jedan euro. Razočaravajuće objave ekonosmkih indikatora Euro zone u kombinaciji sa rastom američkih prinosa i robusnijim objavama podataka rezultirale su korekcijom tečaja EUR/USD u nedavnom periodu što je u skladu s našim očekivanjima jačanja američke valute.

U narednom periodu očekujemo nastavak trenda jačanja dolara u odnosu na euro budući da nedavne slabosti Euro zone nameću kod investitora pitanje da li su ECB-ova očekivanja očekivanja kako će snažnije stope rasta s vremenom generirati snažnije inflatorne pritiske opravdana. Dodatno, postojeće rasprave oko pitanja proračuna EU ponovno su naglasile diskrepancije između pojedinih zemalja članica te dovele u pitanje optimizam po osnovi kojeg je euro jačao nakon izbora Macrona na francuskim predsjedničkim izborima. Politički rizici dolaze i iz Italije u iščekivanju novih izbora.

Cijene WTI i Brent nafte u ponedjeljak su dosegnule najvišu razine od 2014. godine uslijed povećanih tenzija između SAD-a i Irana nakon što je predsjednik Irana Hassan Rouhani u nedjelju upozorio kako bi Trump učinio povijesnu pogrešku ukoliko bi se SAD povukle iz nuklearnog dogovora sa Teheranom iz 2015. Trump je već nekoliko puta zaprijetio povlačenjem iz dogovora, a konačna odluka SAD-a trebala bi biti poznata danas u toku dana.

Generalno gledajući, cijene nafte u toku ove godine profitirale su od smanjenja OPEC-ove proizvodnje te povećane potražnje od strane SAD-a koja postaje uobičajeno sezonski naglašena u drugom dijelu godine. istovremeno, povećana proizvodnja nafte od strane SAD-a i Kanade stavlja silazne pritiske na cijenu nafte koja najvećim dijelom ostaje podržana postojećim geopolitičkim tenzijama.

Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na rast trgovine na malo od 2,5% mjesečno, odnosno 2,1% godišnje u ožujku što dovodi do prosječnog rasta od 3,1% godišnje u prvom kvartalu te je konzistentno s našim očekivanjima rasta od 2,8% godišnje u istom periodu. Rast privatne potrošnje pritom je podržan dvoznamenkastom stopom rasta turističkih noćenja, ali i niskim kamatama i inflatornim pritiscima, oporavkom kreditne aktivnosti i rastom minimalne nadnice što podržava rast raspoloživog dohotka stanovništva.