Vodič za odvajanje otpada

Pravila odlaganja: koji se otpad može reciklirati i u koju kantu ga baciti

AUTOR:

  • Matija Boltižar

OBJAVLJENO:

10.4.2018. u 16:39

AUTOR:

  • Matija Boltižar

OBJAVLJENO:

10.4.2018. u 16:39

Hanza Media / Hanza Media

Mobilno reciklažno dvorište u koje građani mogu odlagati otpad

Marko je u subotu slavio rođendan i drugo jutro ga je dočekala kuća u kaosu. Prazne boce vina ispod stola, ostaci rođendanske chimichange na štednjaku, probušeni baloni na zidovima, otrgnuti komadi papira za zamatanje poklona te brdo, brdo plastičnih čaša i tanjura. Inače bi Marko to sve potrpao u jednu crnu vreću za smeće i ostavio u kontejneru pokraj zgrade, ali njegova nova djevojka brine o okolišu i rekla mu je da mora sortirati otpad. Bacio se na junački posao čišćenja, ali je odmah u startu zapeo. Nije znao kamo da baci ostatke hrane, u koju kategoriju spadaju baloni te mora li oprati ostatke torte s plastičnih tanjura. Odjednom je shvatio da on te vreće ne može ostaviti ispred zgrade, nego mora otići do najbližeg zelenog otoka ili čak u reciklažno dvorište. Problem je u tome što ne zna gdje se zeleni otok nalazi, a za pojam “reciklažno dvorište”, iskreno, nije ni siguran što točno znači.

Marko nije stvarna osoba, ali svatko tko sortira otpad se jednom našao u nedoumici kamo i kako da odloži svoj otpad. Kamo s električnim uređajem? Čemu služi reciklažno dvorište? Spada li kosa u biorazgradivi otpad? Je li indigo papir - papir? Ovo su samo neka pitanja koja isplivaju tijekom sortiranja otpada, a ovaj vodič će pomoći da lako dođete i do njihovih odgovora.

Kako odvajati otpad?


Zagreb, 280215. U Staroj Vlaskoj postavljeni su kontejneri za odvojeni otpad. Kontejneri su za plastiku, papir i staklo.
Foto: Ivan Klindić / Hanza Media

Kontejneri za razvrstavanje otpada u centru Zagreba

 

Krenimo sa sortiranjem. U većini studija o gospodarenju otpadom stoji kako ono počinje upravo na kućnom pragu. Ako se otpad pravilno rasporedi odmah u domaćinstvu, onda je odlaganje i samo saniranje uvelike olakšano. Najbolje je odmah na početku odrediti posude za svaku vrstu otpada. Dakle, posebno za plastiku, papir, staklo i biorazgradivi otpad, te bacati svaku vrstu smeća u svoju kantu. Sve ostalo u kućanstvu, pak, spada u miješani komunalni otpad. To su, primjerice, vrećice iz usisavača, piljevina za kućne ljubimce, pelene i higijenski papir, ostaci hrane zapakirani u vrećicama, guma, stiropor, zdjele i lonci te indigo papir. Ipak, ne može baš sve i u ovu skupinu. U spremnike za miješani komunalni otpad ne odlaže se ambalaža od metala i stakla, mali električni uređaji, ambalaža od mlijeka, božićna drvca te problematični otpad, poput otapala, baterija i fluorescentnih svjetiljki. Ovi “nepodobni” koji ne spadaju, pak, nigdje od navedenog trebaju se odnijeti na reciklažno dvorište gdje će se onda pravilno zbrinuti. Još postoji i glomazni otpad, odnosno smeće koje svojim volumenom ili masom ne stane u klasičan spremnik ili kontejner. U tu kategoriju ulazi stari namještaj, madraci, automobilske gume, prozori, vrata te slični veliki predmeti, a u glomazni otpad ne ulaze bačve, kante s uljima ili kiselinama, fluorescentne cijevi, akumulatori te azbestne ploče. Ta vrsta otpada odvozi se na poziv ili prema prije ustaljenom rasporedu, a uvijek se može odnijeti i na reciklažno dvorište. Iz svega ovoga se vidi kako zapravo ima jako malo otpada koji se ne može reciklirati. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) izračunala je kako u kanti za smeće jako malen dio otpada na miješani komunalni otpad. Prema izračunu, HAOP-a tek 7,8 dekagrama na kilogram otpada na miješani otpad, dok sve ostalo čini reciklirajući materijal. Iz ovoga se lako zaključi da kada bi svi građani reciklirali uvelike bi se smanjila količina otpada na gradskim odlagalištima. Sada kada je sortiranje gotovo, vrijeme je za odlaganje tog istog otpada. Svaka kategorija otpada treba se ubaciti u zato određen spremnik koji je ujedno obojen adekvatno bojom. Spremnik za papir je plav, onaj za plastiku je žut, za staklo je zelen, a za biootpad je, pak, smeđi. To su univerzalne boje koje vrijede u svakom gradu, a količina lokacija na kojima se ti spremnici mogu pronaći varira od grada od grada.

 

Recikliranje u Zagrebu

Zagreb 260514.
Gradska uprava.
Gradolnacelnik Milan Bandic sa suradnicima je predstavio projekt Stavi pravu stvar na pravo mjesto - gospodarenje otpadom 365 dana u godini.
Na fotografiji: promotivni letak.
Foto: Damir Krajač / Hanza Media

Promotivni letak o gospodarenju otpadom


Za primjer uzmimo Zagreb. Trenutačno u gradu postoji 677 zelenih otoka koji se nalaze u gotovo svakom većem naselju i na njima se može odložiti sav reciklirajući te miješani komunalni otpad. Diljem grada još se nalaze lokacije na kojima je moguće ostaviti samo papir ili plastiku, a valja dodati i podatak čak 66.710 spremnika za papir se nalazi u samom dvorištu građana, dok se 2658 spremnika za plastiku te 2213 spremnika za staklo nalazi ispred stambenih kuća i zgrada. Tu je još i deset fiksnih reciklažnih i pet mobilnih reciklažnih dvorišta u kojima se može ostaviti sva vrsta otpada, ali baš sva od glomaznog preko električnog i biootpada do najobičnijeg miješanog smeća. Fiksna dvorišta nalaze se u Stenjevcu, Jakuševcu, Kvintičkoj ulici, Trešnjevci Sjever, Španskom, Kajzerici, Prilesju, Dubravi, Sesvetama i Svetoj Klari. Mobilna reciklažna dvorišta se, pak, nalaze u Brezovici, Trnju, Gornjem Gradu - Medveščak, Podsljemenu te Podsusedu - Vrapče. Razliku između fiksnih i mobilnih je u tome što su mobilna prenosive jedinice kontejnerskog tipa s mogućnošću otvaranja stranica, u kojima je prostor opremljen opremom za prihvat i skladištenje raznih vrsta predsortiranog otpada. Tu valja spomenuti i tri nova podzemna kontejnera koji su ove godine postavljeni u Kranjčevićevoj i Primorskoj ulici. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će podzemne spremnike ugrađivati u okviru rekonstrukcija prometnica zbog njihove funkcionalnosti te da će ih postavljati gdje god mogu, a svaki sadrži pet spremnika - dva za plastiku i po jedan za papir, staklo i tekstil.
Grad Zagreb planira svojim stanovnicima olakšati cijeli postupak odlaganja otpada. Građani će u svojim kućanstvima dobiti mjesečno četiri vrećice za biootpad, volumena 30 litara, koje će potom morati nositi na zelene otoke. Oni u kućama će dobiti kompostere, a ta akcija je počela još u studenome prošle godine i do sada je podijeljeno već više od 17.650 kompostera. U vrećama, ali onima od 60 litara, skupljat će se i plastika te metal, a za razliku od biootpada koji će se odvoziti jednom tjedno, ove će se dvije sirovine iz kuća odvoziti dva puta mjesečno, baš kao i spremnici za papir i karton.

Kada završi u spremniku, kontejneru ili na reciklažnom dvorištu, otpad postaje problem nadležne gradske komunalne tvrtke koja ga zatim odvozi na daljnje zbrinjavanje. U slučaju Zagreba to je Čistoća, a svaka vrsta otpada ima svoj vlastiti put ka saniranju. Trenutačno miješani komunalni otpad odlazi na odlagalište Prudinec na Jakuševcu, a kasnije će ići u budući Centar za gospodarenje otpadom. Sav biorazgradivi otpad odlazi u kompostane koje se nalaze na Jakuševcu, Jankomiru i Markuševcu te se tamo prerađuje u kompost. Papir, plastika i staklo, pak, odlazi specijaliziranim tvrtkama koje se bave preradom i prodajom te sirovine.

 

Što bacati u koju kantu?

PAPIR (plavi spremnik)

DA - novinski i uredski papir, časopisi, katalozi, prospekti, bilježnice, papirnata i kartonska ambalažu, višeslojna kartonska ambalaža (tetrapak), mape i fascikli, papirnate vrećice.

NE - onečišćen papir iz bolnica, higijenski papir, zauljeni papir te papir koji je bio u neposrednom kontaktu s hranom, indigo papir, ugljeni papir, fotografije, gumirane etikete, pelene

 

STAKLO (zeleni spremnik)

DA- boce, staklenke

NE- prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna, žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculanski i keramički predmeti

 

PLASTIKA I METAL (žuti spremnik)

DA- boce od jestivog ulja, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova, prehrambenih proizvoda, folije, filmovi, mjehurasta ambalaža, čaše i posude od jogurta i sira, čepovi, plastični tanjuri i pribor za jelo, konzerve od hrane i limenke od pića

NE - limenke s ostacima boja, lakova, kemikalija, boce i limenke od zapaljivih eksplozivnih tekućina i one pod tlakom

 

BIOOTPAD (smeđI spremnik)

DA- kuhinjski otpad, kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl., drvene štapiće i čačkalice, vrtni ili zeleni otpad, uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, pepeo drvenog ugljena ili drva, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice

NE- osjemenjeni korov, ljuske oraha, češere, pluto, kosti, sadržaj vrećica za usisavače, stari lijekovi, riba, koža, guma, lakirani drveni otpad