Vojvođansko selo Bogojevo nedaleko od graničnog prijelaza kod Erduta posljednjih je godina postalo prava šoping meka za Hrvate u potrazi za jeftinijim cigaretama, lijekovima, živežnim namirnicama te higijenskim potrepštinama.
- Kupuju hranu, lijekove, kozmetiku, cigarete, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i sve ostale potrepštine i to u velikim količinama jer su kod nas čak i hrvatski proizvodi poput Vegete jeftiniji. Hrvati u velikom broju dolaze tijekom cijelog tjedna - ističe prodavačica iz jedne od 20-ak trgovina koje se nalaze u okolici vojvođanskog sela.
Bračni par iz Vukovara redovno posjećuje trgovine u Bogojevu, a osim kućanskih potrepština ovdje dolaze i po ostale proizvode, pišu Večernje novosti.
- Došli smo kupiti tlakomjer. Isti takav u Hrvatskoj košta čak 1.885 kuna, a ovdje smo ga platili svega 400 kuna.
Kada je riječ o lijekovima, djelatnica u lokalnoj ljekarni, koja radi od osam ujutro pa sve do 21 sat, ističe kako Hrvati kupuju baš sve. Najviše kupuju lijekove protiv bolova koji se u Hrvatskoj izdaju na recept, kao i sirupe za kašalj, dječju hranu, tampone i ortopedska pomagala.
Uz to, mnoge obitelji iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca i ostalih slavonskih gradova u Bogojevo osim u kupovinu odlaze i na ručak koji je također jeftiniji nego u Hrvatskoj. Velik broj Osječana čak i organizira proslave u Bogojevu ili obližnjem Apatinu, budući da se tamo mogu naći riblji specijaliteti po puno nižim cijenama.
- Ne prođe dan bez hrvatskih posjetitelja. Neki od njih dolaze već u 11 sati. Oni nam čine 90 posto prometa - poručuje konobar lokalnog restorana 'Ducko'.
Sami mještani zbog navale Hrvata trude se da svoje potrepštine nabave u ranijim jutarnjim satima kako bi izbjegli gužve.
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogojevo Atila Rupa ističe kako se broj Hrvata najviše povećao nakon ulaska RH u EU.
- Prije smo mi u Hrvatskoj kupovali odjeću, alate i bijelu tehniku jer je sve bio jeftinije. Sada je slika drugačija - pojašnjava Rupa.
Bogojevo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća imalo oko 3.000 stanovnika, devedesetih oko 2.000, a ažuriranjem biračkih popisa za zadnje općinske izbore utvrđeno je da ih ima 1.050.
- Mnogo je starog stanovništva jer su mladi otišli u potrazi za poslom. Selo živi zahvaljujući granici, koja osigurava i posao u objektima na usluzi našim susejdima - ističe Atila Rupa.