Bikini statistika

Od ulaganja u dionice najviše zaziru Hrvati i Mađari

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.12.2019. u 13:14

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.12.2019. u 13:14

Zagreb, 181110.
Prostori Zagrebacke burze u ulici Ivana Lucica.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Zagrebačka burza

Neto imovina investicijskih fondova u listopadu je iznosila 22,5 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje mjesečno statističko izvješće Hanfe. To upućuje da je interes građana za ulaganje u dionice osjetno povećan, ali o oživljavanju tržišta kapitala ipak se teško može govoriti. Da se ulaganje u dionice Hrvatima jako zamjerilo, pokazuje i istraživanje Erste Grupe o navikama štednje u zemljama srednje i istočne Europe. Da je investicijska kultura u svim zemljama slaba, govori podatak da je od pet ispitanika samo jedan voljan kupiti dionice ili obveznice kako bi se zaštitio od niskih kamatnih stopa. Ipak, posljednjih godina pojačan je interes za alternativna ulaganja, najviše u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Istodobno, značajno je pao u Mađarskoj, a “osobito u Hrvatskoj”. Štediše su i dalje privržene tradicionalnim oblicima štednje, a Peter Bosek koji je u Erste grupi zadužen za poslovanje sa stanovništvom upozorava na negativne posljedice te sklonosti. Kako je inflacija viša od kamatnih stopa, navodi da su prinosi negativni, pa su štediše u Austriji lani realno izgubile oko 5 milijardi eura, a u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj oko 3 milijarde. Kako će kamatne stope u Europi ostati niske ili negativne, Bosek smatra da bi ljudi trebali tražiti sigurnije načine čuvanja vrijednosti novca koji stavljaju na stranu. U suprotnom, “bit će im sve teže postići i održati financijsku sigurnost, osobito u starosti”.

Premda je generalni pristup ulaganju poboljšan, ono je i dalje manje popularno od životnog osiguranja, davanja novca djeci i drugim članovima obitelji, kupnje apartmana, dugoročnog oročenja depozita ili jednostavno držanja novca na računu. Zahvaljujući većim plaćama, novim poslovima i povećanoj brizi za sigurnost, štediše u zemljama srednje i istočne Europe ove su godine uspjeli staviti više novca na stranu nego prethodnih godina. U prosjeku Hrvati mjesečno izdvajaju 62 eura, a najviše novca na stranu stavljaju oni koji ga imaju najviše: Austrijanci (259 eura), Slovenci (111 eura) i Česi (105 eura). Za većinu ispitanika štednja i investiranje pitanja su od velike važnosti, pri čemu osobito za Hrvate i Rumunje: tako se izjasnilo 8 od 10 ispitanika. Prvi razlog za to je stvaranje rezerve u slučaju nužde, zatim štednja za kupnju, a na trećem mjestu je štednja za stare dane.