Iskrivljena slika tržišta

Od šest nekretnina, pet ih ne nađu kupca zbog previsokih očekivanja vlasnika

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.7.2019. u 15:24

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.7.2019. u 15:24

Marko Todorov / CROPIX

Ilustracija: Gradilište u Svetoj Klari

U prvom tromjesečju ove godine cijene kupljenih kuća i stanova, novih i rabljenih, u Hrvatskoj su porasle 7,4 posto, što je nešto brže nego u prethodnim kvartalima, pokazuju podaci Eurostata. U prošloj godini najveći kvartalni rast bio je u trećem tromjesečju kada je iznosio 6,8 posto, dok je u posljednjem iznosio 2,8 posto. Istodobno, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su stanovi u godinu dana poskupili 7,4 posto, pri čemu novogradnja više od 10 posto, a u Zagrebu su cijene nekretnina ukupno rasle 11 posto. Faktori koji utječu na rast cijena i bude zabrinutost za stabilnost tržišta, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske, su velika potražnja, državne subvencije, nedostatak radnika u građevini i skuplja cijena rada. No, on ujedno upozorava da statistika zna biti varljiva i da objavljene podatke o porastu cijena nekretnina ne treba uzimati zdravo za gotovo. Pritom ističe kako postoji osjetna razlika između traženih i realiziranih cijena nekretnina.

- Donositi zaključke na temelju traženih cijena je potpuno pogrešno jer možete samo ugrubo očitati trendove, ali objavljivanjem takvih cijena se vlasnici koji ulaze u prodaju potiču na nerealne zahtjeve. Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. Znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika, ističe Ranilović. Pritom dodaje da su prema podacima portala „Burza nekretnina“ realizirane cijene nekretnina u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasle za 4,6 posto, što je bitno manje od brojki koje se provlače po medijima.

- Naravno da je cijena u nekim poznatim turističkim destinacijama ili dijelovima Zagreba rasla i više, ali to treba odgovorno komunicirati i ne stvarati iskrivljenu sliku tržišta. Po medijima se čak špekulira o ponavljanju situacije iz 2008. godine, ali danas je situacija bitno drugačija. Banke teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu. Zato ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona, naglašava Ranilović. Napominje da uzrok raspadu nekretninskog tržišta 2008. leži u međunarodnim financijskim kretanjima koja su i dalje presudni faktor za naše tržište. Kada je riječ o državnim poticajima za kupovinu stanova, prema njegovom mišljenju, one zapravo imaj loš utjecaj na tržište, odnosno na porast cijene nekretnina jer stvaraju povećanu potražnju za određenim nekretninama u kratkom periodu.