Prosječni kvadrat novosagrađenog stana u Zagrebu lani je stajao 12.749 kuna, 5,3 posto više nego godinu prije, a u dvije je godine poskupio čak 22 posto ili oko 2300 kuna, pokazuju podaci DZS-a.
U ostalim dijelovima Hrvatske kvadrat novog stana lani je stajao 10.310 kuna, 6,5 posto skuplje nego godinu prije, a u dvije godine poskupljenje iznosi 7,5 posto.
Pritisak
Nove brojke samo potvrđuju da su cijene nekretnina, osobito u Zagrebu, značajno porasle u posljednje dvije godine. Kako je to moguće imamo li u vidu vrlo nisku stopu rasta ekonomije i veliko iseljavanje stanovništva?
Razloga za to je više, smatraju ekonomisti, a glavni je pad kamatnih stopa na depozite i izostanak značajnijih prilika na domaćem tržištu kapitala, pa građani dio sredstava usmjeravaju na tržište nekretnina. Dodatni pritisak na ubrzan rast tržišta nekretnina dolazi iz turizma, ali rastu cijena naruku ide i porezna politika. S jedne strane, od 2015. godine oporezuju se kapitalna dobit i primici od kamata, a istodobno se vlasti nisu odvažile na uvođenje poreza na nekretnine.
- Država ponovno propušta priliku da poreznom politikom preuzme stabilizacijsku ulogu na tržištu nekretnina. Uvođenje poreza na nekretnine sigurno bi ohladilo kupnju nekretnina radi ostvarivanja rentne zarade ili dobiti - kaže jedan makroekonomist.
Nedostaje i dugogodišnja strategija stambenog zbrinjavanja. Poticaji za kupnju stanova, s jedne strane, nisu dobro ciljani u smislu da ih dobivaju oni kojima doista trebaju, a guraju cijene prema gore. Ekonomist s kojim smo razgovarali smatra da bi puno bolja alternativa bilo sređivanje najma stanova jer bi se time ujedno potaknula mobilnost radne snage i mladim ljudima omogućila veća fleksibilnost.
Ako se nastavi sadašnji trend, ne može se isključiti ni njihova negativna posljedica, a to je ponovno ispuhivanje nekretninskog balona. Cijene rastu dinamikom koju je teško ekonomski opravdati, a dobar dio građevinarskog sektora još se nije oporavio ni od buma iz 2008. godine.
Potražnja
Ta povećana potražnja, pokazuju brojke, potaknula je i radove u građevinarstvu, pa je u prva dva mjeseca ove godine njihov obujam skočio za 15,9 posto u siječnju i 14,4 posto u veljači. Kretanje pokazatelja poslovnog optimizma u građevinarstvu, prema podacima HNB-a, na relativno je visokim razinama, kakve su viđane u pretkriznom razdoblju (120,3 u veljači i 122,1 u ožujku).
Od zemalja u okruženju, pokazuje analiza RBA, najveći građevinski procvat bilježi Mađarska, gdje je u veljači ove godine obujam radova bio 48 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Na području Budimpešte samo se u ovoj godini očekuje završetak 10.200 novih stambenih jedinica. Također, u Sloveniji je zabilježen rast od 40,3 posto, u Poljskoj od 15,1 posto, a Rumunjska, Bugarska i Italija bilježe nešto sporije stope rasta.