Kupovna moć

Nijemci dvostruko bogatiji od nas, a 'šiju' nas i susjedi

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.12.2019. u 10:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.12.2019. u 10:22

Osijek, 281212.
Visoka sezonska snizenja kojima trgovci i nakon blagdana pokusavaju privuci sto vise kupaca. Na fotografiji: Izlog s blagdanskim popustima.
Foto: Emica Elvedji / Cropix
Emica Elvedji / CROPIX

Izlog s blagdanskim popustima

Kupovna moć Nijemaca gotovo je dvostruko veća od kupovne moći Hrvata, dok nas susjedi Slovenci po razini potrošnje i kupovnoj moći ‘šiju’ otprilike za četvrtinu. Proizlazi to iz podataka o stvarnoj individualnoj potrošnji u članicama EU i kandidatima te članicama Efte u prošloj godini, koje su jučer objavili eurostatističari.

Prema tim podacima, najveću stvarnu potrošnju po stanovniku u EU ima Luksemburg: u slučaju jedne od najmanjih članica Unije, stvarna potrošnja, koja eliminira razlike u cijenama među zemljama, za 34 posto je veća od prosjeka na razini EU. Slijedi Njemačka, u kojoj prosječni građanin potroši 20 posto više od prosjeka na razini Unije. Na trećem su mjestu Austrijanci, čija stvarna potrošnja za 17 posto premašuje prosjek EU.

Dno ljestvice potrošnje u EU drže Hrvatska, Mađarska i Bugarska. Naime, stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj, iako posljednjih godina raste, lani je, prema podacima Eurostata, bila 36 posto ispod prosjeka EU. Istu razinu kupovne moći imaju i Mađari, a Bugarska je na samo 56 posto Unijina prosjeka stvarne potrošnje po stanovniku. To znači da po kupovnoj moći slabije od nas u EU-klubu stoje jedino Bugari, dok je prosječna kupovna moć u Rumunjskoj veća od one u Hrvatskoj i doseže 71 posto prosjeka EU.

No, Hrvatska bolje stoji kad se slika proširi na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU, pri čemu valja reći kako su nas po potrošnji i kupovnoj moći nadmašili i Turci. S druge strane, slabu utjehu može nam predstavljati podatak da nam je kupovna moć za četvrtinu veća od one koju ima prosječan stanovnik Srbije. Stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji lani je iznosila samo 48 posto prosjeka u EU.

- Danas i Turci imaju viši standard od Hrvata, dok nam je razina životnog standarda u Grčkoj postala samo nedosanjani san. Članice EU u koje se naši ljudi iseljavaju, poput Njemačke i Austrije, imaju dvostruko veći životni standard - ocjenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Dodaje kako glavni hrvatski problem ostaje premali bruto domaći proizvod po stanovniku. On je lani, prema podacima Eurostata, iznosio samo 63 posto prosjeka EU, što nas je svrstavalo na pretposljednje mjesto u Uniji: iza nas su, naime, bili samo Bugari. Također, napominje Lovrinčević, hrvatski problem je i mali broj zaposlenih i niska produktivnost zaposlenih.

- U Hrvatskoj jednostavno premalo ljudi radi, a nemamo ni dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, posebno onih vezanih uz nove tehnologije. Jedno je raditi u turizmu, a drugo u automobilskoj industriji - zaključio je Lovrinčević. Sivilo hrvatske potrošačke slike su i manje plaće od onih u razvijenijim članicama EU, a, s druge strane, cijene su u Hrvatskoj u mnogim segmentima već dosegle razinu cijena kakva postoji u tim zemljama, a u nekim su segmentima čak i više nego u njima.