Američki dionički indeksi jučer su porasli, pri čemu je S&P 500 zabilježio svoju najbolju jednodnevnu izvedbu od kraja kolovoza te šesti rast u proteklih sedam trgovinskih dana. Rast je predvođen oporavkom dionica tehnološkog sektora koje ipak nisu uspjele izbrisati gubitke iz prethodnog dana kada je sentiment investitora narušen vijestima o novim carinama SAD-a na kineski uvoz.
Istovremeno, zabilježena je snažna rasprodaja američkih obveznica, posebice na dugom kraju krivulje gdje su 10-godišnji i 30-godišnji prinosa porasli za 5bb, odnosno 7bb ususret sastanku Fed-a sljedeći tjedan i očekivanom podizanju kamatnjaka za 25bb. SAD su jučer plasirale i 40 milijardi dolara jednomjesečnih trezorskih zapisa po prinosu iznad 2% po prvi puta od 2008. godine.
Odnosi između SAD-a i Kine ostali su pritom u centru pozornosti investitora. Nakon što su SAD u ponedjeljak nametnule nove carine na kinesku robu kojima se sada oporezuju polovica ukupnog uvoza, Kina je jučer uvela carine na 60 milijardi dolara vrijednosti američkih proizvoda te optužila predsjednika Trumpa za manjak dobre vjere u pregovorima koji su još trajali.
Unatoč inicijalnim prijetnjama sa mnogo višim nametima, uvedene carine na američku robu se kreću u rasponu od 5% - 10%, dok je SAD uveo carine od 10% suprotno ranijim najavama od 25%. Spomenuto ulijeva nadu dijelu tržišnih sudionika kako i dalje postoji prostor za razgovor i mogućnost konsenzusa između dvije strane.
Na zadnju rundu mjera osvrnula se i povjerenica Europske komisije na trgovinu te upozorila na očekivane negativne učinke te izrazila da unatoč činjenici da podupiru kritike koje je Trump uputio Kini, smatra kako su nove carine loš način rješavanja problema.
Kina je u međuvremenu najavila niz mjera za potporu poslovanja, a što uključuje i jednak tretman za inozemne investitora, smanjenje poreza i više sredstava za financiranje privatnog poslovanja. Kineski dionički indeksi bilježe pozitivnu izvedbu nakon najava.
Ipak, optimizam investitora vezan uz globalne ekonomske izglede pao je na najnižu razinu u posljednjih sedam godina uslijed očekivanja da će se razmirice između SAD-a i vodećih trgovinskih partnera nastaviti u narednom periodu. Prema istraživanju Bank of America, jedna četvrtina investitora očekuje usporavanje rasta svjetske ekonomije na horizontu od 12 mjeseci.
Centralna banka Japana je na jučerašnjem sastanku zadržala kamatne stope nepromijenjenim što dovodi do ukupno 32 mjeseca bez promjene u politici monetarnog labavljenja. Kratkoročna kamatna stopa pritom je zadržana na -0,1% dok je dozvoljeni raspon kretanja 10-godišnjeg prinosa ostavljen na +/- 0,2 od nule. Buduća očekivanja centralne banke impliciraju zadržavanje kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa na trenutno niskim razinama dulje vrijeme te zasigurno toliko dugo dok se ne vide učinci planiranog podizanja poreza na potrošnju u listopadu sljedeće godine.
U svijetlu navedenog japanski je jen jučer oslabio u odnosu na euro i dolar pri čemu ipak ne isključujemo mogućnost obnavljanja aprecijacijskih pritisaka u skladu s uobičajenom potragom za sigurnom imovinom u periodima povećane averzije prema riziku.
Govoreći o potonjem, istaknimo kako su se pritisci na valute tržišta u nastajanju nastavili jučer u toku dana usprkos poboljšanom apetitu investitora prema rizičnoj imovini. Spomenuto pokazuje kako je glavni čimbenik rasprodaje tržišta u nastajanju očekivano podizanje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a te rastuća očekivanja snažnijeg zaoštravanja monetarne politike i u narednom periodu uslijed iznad očekivane izvedbe američke ekonomije.
Tečaj EUR/USD jučer je korigirao blago naniže pri čemu se parom i dalje trguje oko razina od 1,16 dolara za jedan euro. Osnovne pretpostavke snažnog dolara u narednom periodu pritom ostaju nepromijenjene:
1) Nastavak širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD -a i Euro zone uslijed nastavka normalizacije monetarne politike Fed-a uz istovremeno zadržavanje kamatnih stopa Euro zone na aktualno niskim razinama barem do posljednjeg kvartala 2019.
2) Izgledno snažnija repatrijacija dobiti te posljedično povećanje potražnje za dolarom uslijed poreznog rasterećanja u SAD-u.
3) Razočaravajuće objave sentiment i hard indikatora Euro zone te postojeće političke neizvjesnosti narušavaju sentiment investitora prema euru.
Tečaj EUR/HRK zadržava se blago ispod razina od 7,43 kuna za jedan euro, odnosno oko 500 pipseva nižim razinama u odnosu na isti period prošle godine.
U narednom periodu očekujemo prevladavanje uobičajenih sezonskih uzlaznih pritisaka na tečaj čija jačina ostaje ograničena nizom faktora koji i dalje podržavaju snagu domaće valute kao što su snažniji priljev sredstava iz EU fondova, rast priljeva turističkih deviza i izvan suštine turističke sezone i poboljšan apetit investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makroekonomske i fiskalne izvedbe u proteklih nekoliko godina.
