Što se dogodilo?
Vodeći europski i američki dionički indeksi prvi dan trgovanja u četvrtom kvartalu godine su započeli snažnom korekcijom uslijed posljednje objave indikatora sentimenta koji su ukazali na daljnje pogoršanje izvedbe prerađivačkog sektora u vodećim svjetskim ekonomijama.
Preciznije, ISM indeks američkog prerađivačkog sektora pao je deveti mjesec uzastopno te se spustio na svoju najnižu razinu od financijske krize i nalazi se ispod kritične granice od 50 bodova koja razdjeljuje ekspanziju od recesije.
Pogoršanje je zabilježio i prerađivački sektor euro zone gdje se PMI indikator sentimenta spustio osmi uzastopni mjesec te se trenutačno nalazi na najnižoj razini u proteklih sedam godina. U Njemačkoj indikator se nalazi na razini od svega 41,7 bodova – najniža vrijednost indikatora od lipnja 2009. godine. Dodatno, u rujnu je zabilježen i peti uzastopni mjesec pada zaposlenosti u sektoru.
Što to znači?
Detaljniji pregled pokazuje kako su slabosti naglašene kroz sve segmente prerađivačkog sektora, uključujući nove narudžbe, zaposlenost i zalihe. Pad novih izvoznih narudžbi u SAD-u treći uzastopni mjesec pokazuje kako nestabilnosti u svjetskim trgovinskim lancima, uzrokovane trgovinskim sukobom s Kinom, ostaju ključan izvor problema za vodeće svjetske ekonomije te izvor pesimizma u pogledu ekonomske izvedbe u kratkom roku.
Zašto nam je važno?
Suprotno ranijim predviđanjima analitičara, svjetska ekonomska slika bilježi daljnje pogoršanje na ulazu u posljednji kvartal godine. Nepovoljna kretanja u prerađivačkom sektoru polako ali sigurno su počela zahvaćati i ostale dijelove ekonomije.
U SAD-u prerađivački sektor stvara tek oko jedne desetine bruto domaćeg proizvoda te sukladno tome američka ekonomija i dalje bilježi relativno snažan rast nošen domaćom potražnjom. Važnost prerađivačkog sektora u euro zoni, a posebice Njemačkoj, je mnogo značajnija te su i implikacije na sveukupnu ekonomsku izvedbu snažnije.
Euro zona je naš vodeći trgovinski partner i u pogledu izvoza roba i u pogledu izvoza usluga. Samo Njemačka apsorbira 15% ukupnog izvoza naših roba i usluga. U takvim uvjetima izgledno je kako će domaća ekonomija početi osjećati prve negativne posljedice zbivanja u vanjskom okruženju već početkom sljedeće godine.