Signalitics

Najgori dan za financijska tržišta od svjetske ekonomske krize

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.3.2020. u 9:08

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.3.2020. u 9:08

A woman walks past a large screen showing the trading numbers on the Indonesia Stock Exchange (IDX) in Jakarta on March 9, 2020. - Equity markets collapsed on March 9 as the rapidly spreading coronavirus fans fears for the global economy, while a crash in oil prices added to the panic with energy firms taking a hammering and wiping hundreds of billions off valuations. (Photo by ADEK BERRY / AFP)
AFP

Ilustracija

Turbulencije na svjetskom dioničkom tržištu su nastavljene u četvrtak za koji slobodno možemo reći da je najgori dan za financijska tržišta od svjetske ekonomske krize. Vodeći američki dionički indeks S&P 500 korigirao je za gotovo 10 % te tako ostvario najsnažniju jednodnevnu korekciju od 1987. godine te petu najsnažniju korekciju u povijesti. S&P 500 tako je izbrisao sve prošlogodišnje dobitke kada je ostvario rast od gotovo 30% te se indeksom sada trguje ispod razine na kojoj je zaključio 2018. godinu (vidi graf).

Pesimizam na svjetskim tržištima ostaje prisutan i nisu ga uspjele ublažiti čak niti odluke vodećih centralnih banaka o sniženju kamatnih stopa i ostalim ciljanim mjerama podrške ekonomiji. Bez informacije o trenutku obuzdavanja širenja zaraze teško je procijeniti učinke na turizam, potrošnju i tokove u svjetskom trgovinskom lancu a samim time i na cjelokupnu ekonomsku sliku. Sukladno tome investitori su skloniji držanju gotovine nego riskiranju daljnjih gubitaka na tržištu.

 

U međuvremenu,  Europska centralna banka (ECB) pridružila se ostalim vodećim centralnim bankama te najavila nove mjere podrške ekonomiji. Za razliku od američke i engleske centralne banke, ECB se nije odlučila na sniženje kamatnjaka već na mjere koje će osigurati kompanijama pristup financijskim sredstvima kroz ovaj period. S obzirom na već negativne kamatne stope u eurozoni, smatramo kako je uvođenje ovakvih mjera primjerenije aktualnoj situaciji. Niz kompanija nosi se sa otkazom ugovora iz inozemstva, nedostatkom sredstava za proizvodnju ili pak nemogućnosti proizvodnje radi karantene što u kratkom roku stvara problem sa likvidnosti. Osiguravanje laganog pristupa financijskim sredstvima moglo bi biti ključ opstanka mnogih kompanija u ovom periodu.